Futu
Mei he Wikipedia
| Futu | ||||||||||||||||
| Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi | ||||||||||||||||
|
||||||||||||||||
| Hingoa kakato lōua | ||||||||||||||||
| Barringtonia asiatica Hingoa lea fakapilitānia: Fishpoison tree, Boxfruit |
Ko e futu ko e fuʻu ʻakau lahi ia. ʻOku lahi mo tapafā hono foʻi tenga, ʻoku ngāueʻaki maʻa e ʻaukava.
Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe [fatuʻi vahe]
- futu (lea fakaniuē)
- futu (lea fakahaʻamoa)
- falaga (Barringtonia samoensis)
- ʻutu (lea fakakuki)
- hotu (lea fakatahisi, hutu he onoʻaho)
- vutu (lea fakafisi)
Toe meʻa kehe [fatuʻi vahe]
Ko Futu-ko-Vuna ko e hingoa ia ʻo e futu lahi ʻi lotoʻā Siasi Katolika Loma ʻi Lapaha fehāngaaki ʻAhofakasiu. Naʻe tauhingoa kia Vuna Takitakimālohi, ko e heliaki ia ki he Tuʻi Tonga. ʻOku pulia he taimí ni.
Tataku [fatuʻi vahe]
- Hokohoko ngaahi ʻakau; Vaʻa fekumi ngoue Vainī
- Tongan dictionary; C.M. Churchward
- Flowers of the Pacific island seashore; W.A. Whistler
- Multipurpose trees for agroforestry in the Pacific islands; R.R. Thaman, C.R. Elevitch, K.M. Wilkinson
Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.