Hakato
Mei he Wikipedia
| Hakato | ||||||||||||||
| Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi | ||||||||||||||
|
||||||||||||||
| Hingoa kakato lōua | ||||||||||||||
| Acrostichum aureum L. Hingoa lea fakapilitānia: Golden leatherfern, Coastal leatherfern |
| Hakato | ||||||||||||||
| Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi | ||||||||||||||
|
||||||||||||||
| Hingoa kakato lōua | ||||||||||||||
| Asplenium nidus L. Hingoa lea fakapilitānia: Bird's nest fern |
||||||||||||||
|
Vakai ki he tala fakalahi:
Commons |
Ko e hakato ko e fuʻu ʻakau siʻi ia. ʻOku ne fakafanau ngāueʻaki he tengaefuefu. ʻOku ʻi ai ha ongo hakato mei he kāinga ʻe ua:
Kakano |
Ngaahi faʻahinga kehekehe [fatuʻi vahe]
- hakato; ko e ngaahi Acrosticha kehe
- hakato; ko e ngaahi Asplenia kehe, fakatātā ko e Asplenium australasicum mo e Asplenium nidus, neongo naʻe pehē ʻe Yuncker ko e A. nidus ko e hulufe ia. ʻI he onoʻaho naʻe kau ki he kāinga ʻo e polypodiaceae, kae naʻe fahi ʻe he kau saienisi ʻi he kāinga maʻana, ko e aspleniaceae, ʻio mahalo pē ko e fokotuʻunga maʻana, ko e aspleniales.
Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe [fatuʻi vahe]
- saʻato (lea fakahaʻamoa)
- piʻākato, piākato (lea fakakuki)
Asplenium nidus [fatuʻi vahe]
- laugapāpā (lea fakahaʻamoa)
- laumea (lea fakatokelau)
- ʻakaha, ʻekaha, ʻekahakaha (lea fakahauaiʻi)
- kōtaʻa, kōtaʻa pānau, kōtaʻa tuarua, raukōtaha (lea fakakuki)
- kotaʻa, kotaʻa tuakiu (Asplenium australasicum)
- kukulufi (lea fakalotuma)
Tataku [fatuʻi vahe]
- http://cookislands.bishopmuseum.org/species.asp?id=5699
- http://cookislands.bishopmuseum.org/species.asp?id=5785
- http://www.polynesien.minks-lang.de/a.pol.deutsch/pol.arten.a/asplenium.nidus.html
- Hokohoko ngaahi ʻakau; Vaʻa fekumi ngoue Vainī
- Tongan dictionary; C.M. Churchward
- Plants of Tonga; T.G. Yuncker; BPB bulletin 220, Honolulu 1959
- D.R. Drake, Rain forest vegetation of ʻEua Island, New Zealand Journal of Botany 34, 1996
- ʻEneʻio botanical garden
Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.