Heletui fakasepeni
Mei he Wikipedia
| Heletui fakasepeni | ||||||||||||||
| Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi | ||||||||||||||
|
||||||||||||||
| Hingoa kakato lōua | ||||||||||||||
| Yucca gloriosa L. Hingoa lea fakapilitānia: Spanish dagger |
||||||||||||||
|
Vakai ki he tala fakalahi:
Commons |
Ko e heletui fakasepeni (hingoa taʻefakalakanga, mei he lea fakapilitānia) ko e fuʻu ʻakau siʻi ia, ʻomi ki Tongá ni, ʻoku ʻilo ʻi he ngaahi ngoue ʻe niʻihi pē. ʻOku ui foki ko e ʻakau fuaʻimoa koeʻuhi ʻoku tatau ʻa e fuo mo hono lahi ʻa e ngaahi foʻi fua mo ha fuaʻimoa. Ka ʻoku ʻikai tatau mo e paingani, ko e egg plant ʻi he lea fakapilitania.
ʻOku masila ʻaupito ʻa e hikuhiku ʻa hono ngaahi lau (kiʻi lanupulū), tatau mo ha heletui, ʻa ia ko hono hingoa.
ʻOku meimei tatau mo e Yucca aloifolia, kā ko hono lau ʻoku lanumata ange (ki he kaveinga ʻo e engeenga), ʻoku ʻikai aʻu ki he lanupulū. ʻOku teʻeki ʻene ʻomi ki Tongá ni.
[fatuʻi vahe] Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe
- koke, tiare kīona (lea fakakuki)
[fatuʻi vahe] Tataku
- http://cookislands.bishopmuseum.org/species.asp?id=6796
Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.