Kaho
Mei he Wikipedia
| Kaho | ||||||||||||||||
| Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi | ||||||||||||||||
|
||||||||||||||||
| Hingoa kakato lōua | ||||||||||||||||
| Miscanthus floridulus (Labill.) K.Schum. & Lauterb. Hingoa lea fakapilitānia: Fernland reed, Native reed |
||||||||||||||||
|
Vakai ki he tala fakalahi:
Wikispecies |
Ko e kaho ko e faʻahinga mohuku ia, tupu ʻi he vai melie pe ofi ki ai. ʻOku lava aʻu mita ʻe 3 ki ʻolunga. Ko e fuʻu ʻakau tuʻufonua.
[fatuʻi vahe] Ngaahi faʻahinga kehekehe
- kaho, kaho fōiiki; koʻeni
- kaho fōlalahi, Arundo donax (mohuku)
vakai foki ki he kaho alu
[fatuʻi vahe] Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe
- aʻeho (lea fakatahisi)
- ū, ʻaso (lea fakahaʻamoa)
- kākaʻo, teka (lea fakakuki)
[fatuʻi vahe] Tataku
- http://cookislands.bishopmuseum.org/species.asp?id=6402
- Hokohoko ngaahi ʻakau; Vaʻa fekumi ngoue Vainī
- Tongan dictionary; C.M. Churchward
- Plants of Tonga; T.G. Yuncker; BPB bulletin 220, Honolulu 1959
Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.

