Kuta

Mei he Wikipedia
Kuta
Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi
Puleʻanga:ʻakau
Vahe:ʻakau matala
Haʻa:lautengaʻitaha
Holongā:poales
Kāinga:pako
Kāinga ofi:Eleocharis
Faʻahinga:dulcis
Hingoa kakato lōua
Eleocharis dulcis (Burm.f.) Trin. ex Hensch.
Hingoa lea fakapilitānia: Water chestnut
Commons
Commons
Species
Species
Vakai ki he tala fakalahi:
Commons & Wikispecies
kuta fakafisi
ko e fohaʻikuta
Kuta ngofe
Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi
Puleʻanga:ʻakau
Vahe:ʻakau matala
Haʻa:lautengaʻitaha
Holongā:poales
Kāinga:pako
Kāinga ofi:Lepironia
Faʻahinga:mucronata
Hingoa kakato lōua
Lepironia mucronata Rich.

Ko e ongo kuta ko e fuʻu ʻakau siʻi ia, tupu ʻi he ano pe ofi ki ai, fakatātā ko e ano Ngofe pe Vailahi mo e toe ange. ʻOku sai maʻa fai ngaahi taʻovala ʻe he kakai ʻo Tuʻanuku, pe langa fihu. ʻOku tupu foki ʻa e ngaahi foha ʻi he aka, ʻoku sai ke kai.

Ngaahi faʻahinga kehekehe[fatuʻi vahe | edit source]

  • kuta (pe kuta fakafisi); lanu enga-mata (maama), ʻi Ngofe, ʻoku tupu ʻi he tapatakai ʻo e ano, ʻi he vai ʻikai loloto.
  • kuta ngofe; lanu mata-pulū (poʻuli), tupu ʻi he lotomālie ʻo Ngofe pē, ʻoku mita ʻe taha hono loloto.

Ko e ongo feituʻu maama mo e poʻuli, ʻoku tupu ai ʻa e ongo kuta, ʻoku mataʻāʻā ʻi he ongo faitā ʻi mataʻu.

Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe[fatuʻi vahe | edit source]

Tataku[fatuʻi vahe | edit source]

Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.