Kuta
Mei he Wikipedia
| Kuta | ||||||||||||||
| Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi | ||||||||||||||
|
||||||||||||||
| Hingoa kakato lōua | ||||||||||||||
| Eleocharis dulcis (Burm.f.) Trin. ex Hensch. Hingoa lea fakapilitānia: Water chestnut |
||||||||||||||
|
Vakai ki he tala fakalahi:
Commons & Wikispecies |
| Kuta ngofe | ||||||||||||||
| Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi | ||||||||||||||
|
||||||||||||||
| Hingoa kakato lōua | ||||||||||||||
| Lepironia mucronata Rich. |
Ko e ongo kuta ko e fuʻu ʻakau siʻi ia, tupu ʻi he ano pe ofi ki ai, fakatātā ko e ano Ngofe pe Vailahi mo e toe ange. ʻOku sai maʻa fai ngaahi taʻovala ʻe he kakai ʻo Tuʻanuku, pe langa fihu. ʻOku tupu foki ʻa e ngaahi foha ʻi he aka, ʻoku sai ke kai.
Ngaahi faʻahinga kehekehe[fatuʻi vahe]
- kuta (pe kuta fakafisi); lanu enga-mata (maama), ʻi Ngofe, ʻoku tupu ʻi he tapatakai ʻo e ano, ʻi he vai ʻikai loloto.
- kuta ngofe; lanu mata-pulū (poʻuli), tupu ʻi he lotomālie ʻo Ngofe pē, ʻoku mita ʻe taha hono loloto.
Ko e ongo feituʻu maama mo e poʻuli, ʻoku tupu ai ʻa e ongo kuta, ʻoku mataʻāʻā ʻi he ongo faitā ʻi mataʻu.
Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe[fatuʻi vahe]
- ʻutuʻutu (lea fakahaʻamoa)
- kuta, sasa, taria (lea fakafisi)
Tataku[fatuʻi vahe]
- http://www.hear.org/pier/species/eleocharis_dulcis.htm
- Hokohoko ngaahi ʻakau; Vaʻa fekumi ngoue Vainī
- Tongan dictionary; C.M. Churchward
- Plants of Tonga; T.G. Yuncker; BPB bulletin 220, Honolulu 1959
Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.