Kuta

Mei he Wikipedia
Hopo ki he: ʻai taumuʻa, kumi
Kuta
Eleocharis dulcis.jpg
Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi
Puleʻanga: ʻakau
Vahe: ʻakau matala
Haʻa: lautengaʻitaha
Holongā: poales
Kāinga: pako
Kāinga ofi: Eleocharis
Faʻahinga: dulcis
Hingoa kakato lōua
Eleocharis dulcis (Burm.f.) Trin. ex Hensch.
Hingoa lea fakapilitānia: Water chestnut
Commons
Species
Vakai ki he tala fakalahi:
Commons & Wikispecies
kuta fakafisi
ko e fohaʻikuta
Kuta ngofe
Lepironia mucronata.jpg
Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi
Puleʻanga: ʻakau
Vahe: ʻakau matala
Haʻa: lautengaʻitaha
Holongā: poales
Kāinga: pako
Kāinga ofi: Lepironia
Faʻahinga: mucronata
Hingoa kakato lōua
Lepironia mucronata Rich.

Ko e ongo kuta ko e fuʻu ʻakau siʻi ia, tupu ʻi he ano pe ofi ki ai, fakatātā ko e ano Ngofe pe Vailahi mo e toe ange. ʻOku sai maʻa fai ngaahi taʻovala ʻe he kakai ʻo Tuʻanuku, pe langa fihu. ʻOku tupu foki ʻa e ngaahi foha ʻi he aka, ʻoku sai ke kai.

[fatuʻi vahe] Ngaahi faʻahinga kehekehe

  • kuta (pe kuta fakafisi); lanu enga-mata (maama), ʻi Ngofe, ʻoku tupu ʻi he tapatakai ʻo e ano, ʻi he vai ʻikai loloto.
  • kuta ngofe; lanu mata-pulū (poʻuli), tupu ʻi he lotomālie ʻo Ngofe pē, ʻoku mita ʻe taha hono loloto.

Ko e ongo feituʻu maama mo e poʻuli, ʻoku tupu ai ʻa e ongo kuta, ʻoku mataʻāʻā ʻi he ongo faitā ʻi mataʻu.

[fatuʻi vahe] Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe

[fatuʻi vahe] Tataku

Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.
Puha haʻate meʻangāue
Ngaahi vā hingoa

Variants
Ngaahi vakai
Actions
ʻAi taumuʻa ki he…
Puha meʻangāue
ʻi he ngaahi lea kehe