Laufale
Mei he Wikipedia
| Laufale | ||||||||||||||
| Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi | ||||||||||||||
|
||||||||||||||
| Hingoa kakato lōua | ||||||||||||||
| Polypodium scolopendria Burm.f. Hingoa lea fakapilitānia: Maile scented fern, Wart fern |
Ko e laufale ko e fuʻu ʻakau siʻi ia. ʻOku ne fakafanau ngāueʻaki he tengaefuefu.
[fatuʻi vahe] Ngaahi faʻahinga kehekehe
- laufale; ko ʻeni, tatau mo e Phymatosorus scolopendria tatau mo e Microsorum scolopendria
- laufale, Nephrolepis sp. swordfern; ʻoku ui ko e hulufe ʻe he tokotaha
[fatuʻi vahe] Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe
- ʻāmoʻa (lea fakatahisi, Nephrolepis exalta)
- maire (lea fakatahisi, Polypodium pustulatum, Polypodium vitiense); vakai foki ki he maile
- lauʻaʻe (Mataiva Tuamotu)
- tūroutou, maire, maire tūtaepuaka (lea fakakuki, Nephrolepis spp., Polypodium spp.)
- lau auta, lau magamaga (lea fakahaʻamoa)
[fatuʻi vahe] Tataku
- http://www.plantcare.com/catalog/tepPlantPage.php?PlantId=2074
- Hokohoko ngaahi ʻakau; Vaʻa fekumi ngoue Vainī
- Tongan dictionary; C.M. Churchward
- Plants of Tonga; T.G. Yuncker; BPB bulletin 220, Honolulu 1959
- D.R. Drake, Rain forest vegetation of ʻEua Island, New Zealand Journal of Botany 34, 1996
Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.