Laukaupoʻuli
Mei he Wikipedia
| Laukaupoʻuli | ||||||||||||||
| Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi | ||||||||||||||
|
||||||||||||||
| Hingoa kakato lōua | ||||||||||||||
| Cestrum nocturnum L. Hingoa lea fakapilitānia: Night blooming jessamine, Lady of the night |
||||||||||||||
|
Vakai ki he tala fakalahi:
Commons & Wikispecies |
Ko e laukau poʻuli ko e fuʻu ʻakau lahi ia mo e ngaahi matalaʻiʻakau hinehina pea mo e foʻi fua ʻoku hinehina. Taimi ʻe niʻihi ko e matalaʻiʻakau kiʻi engeenga (fakakeheʻi kehekehe?). ʻOku fonu he matalaʻiʻakau ʻi heʻene tangitangi, mo e manongi lahi (lolotonga he pō pe), ko e meʻa fakaʻofoʻofa. Neongo ko e ʻakau fakakona mo e vao ʻaupito. Ko e ʻakau ʻomi mei he Kalipea, ʻoku taʻefuoloa. ʻOku kona ʻa e ʻū foʻi fua.
[fatuʻi vahe] Ngaahi faʻahinga kehekehe
- vaitohi; ʻoku matala he ʻaho, foʻi fua ʻuliʻuli
- laukaupoʻuli; ʻoku matala he pō, foʻi fua hinehina
[fatuʻi vahe] Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe
- ʻala aumoe, kūpaoa, onaona Iāpana (lea fakahauaiʻi)
- (tiare) ariki-vaʻine (lea fakakuki = ʻeiki-fefine)
- kara, caucau, caucau ni bogi (lea fakafisi)
- ike he pō (lea fakaniuē)
- fafine o te pō (lea fakatūvalu)
- teine o le pō, aliʻi o le pō (lea fakahaʻamoa)
[fatuʻi vahe] Tataku
- http://www.hear.org/pier/species/cestrum_nocturnum.htm
- Hokohoko ngaahi ʻakau; Vaʻa fekumi ngoue Vainī
Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.