Laukaupoʻuli

Mei he Wikipedia
Hopo ki he: ʻai taumuʻa, kumi
Laukaupoʻuli
Cestrum nocturnum, fruit, leaf, flower.jpg
Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi
Puleʻanga: ʻakau
Vahe: ʻakau matala
Haʻa: lautengaʻiua
Holongā: solanales
Kāinga: SOLANACEAE
Kāinga ofi: Cestrum
Faʻahinga: nocturnum
Hingoa kakato lōua
Cestrum nocturnum L.
Hingoa lea fakapilitānia: Night blooming jessamine, Lady of the night
Commons
Species
Vakai ki he tala fakalahi:
Commons & Wikispecies
laukaupoʻuli, motoʻiengeenga

Ko e laukau poʻuli ko e fuʻu ʻakau lahi ia mo e ngaahi matalaʻiʻakau hinehina pea mo e foʻi fua ʻoku hinehina. Taimi ʻe niʻihi ko e matalaʻiʻakau kiʻi engeenga (fakakeheʻi kehekehe?). ʻOku fonu he matalaʻiʻakau ʻi heʻene tangitangi, mo e manongi lahi (lolotonga he pō pe), ko e meʻa fakaʻofoʻofa. Neongo ko e ʻakau fakakona mo e vao ʻaupito. Ko e ʻakau ʻomi mei he Kalipea, ʻoku taʻefuoloa. ʻOku kona ʻa e ʻū foʻi fua.

[fatuʻi vahe] Ngaahi faʻahinga kehekehe

  • vaitohi; ʻoku matala he ʻaho, foʻi fua ʻuliʻuli
  • laukaupoʻuli; ʻoku matala he pō, foʻi fua hinehina

[fatuʻi vahe] Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe

[fatuʻi vahe] Tataku

Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.
Puha haʻate meʻangāue
Ngaahi vā hingoa

Variants
Ngaahi vakai
Actions
ʻAi taumuʻa ki he…
Puha meʻangāue
ʻi he ngaahi lea kehe