Malaʻekula

Mei he Wikipedia
Ko e hala paini (Hala Tuʻi) aʻu mei he pālasi ki he Malaʻekula mo e moʻunga ʻo Siaosi Tupou I ʻi he vāmamaʻo

Ko e Malaʻekula ko e malaʻe ia ʻi loto Nukuʻalofa, kā naʻe hoko ki he telioʻanga ʻi 1893 aʻu ki he taimí ni.

ʻOku tōfā ʻa e ngaahi tuʻi ʻo e Tuʻi Kanokupolu mo ʻenau ʻohoana mo ha kakai fale ʻalo ʻe niʻihi. Ko e ngaahi tuʻi ʻo onoʻaho, ko e Tuʻi Tonga mo Tuʻi Haʻatakalaua, ʻoku nau tōfā ʻi he ngaahi telioʻanga kehe: ko e ʻotu langi ʻi Lapaha, Malaʻeʻāloa ʻi Sopu, Malaʻelahi ʻi ʻUiha mo e hā fua.

Ko e hingoa ʻo e feituʻu: ko e malaʻe naʻe kulokula, koeʻuhi naʻe ʻai ʻa e teunga kulokula ʻe he kakai kotoa pē ʻo Nukuʻalofa lolotonga he kātoanga kula, ko e ʻaho kumi sōvaleni (paʻanga) ia maʻa e Kolisi Tonga ʻi he taʻu 1885.

ʻI muʻa ʻa e mamaʻo ʻo kuini Sālote, naʻe ngāueʻaki ʻa e musie he tāpulu.

ʻOku nau tōfā heni:

tutuku[fatuʻi vahe | edit source]

  • E. Wood-Ellem, Queen Sālote of Tonga, Auckland university press, 1999
  • M. Hixon, Sālote, queen of paradise, University of Otago press, 2000
Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.