Pī (ʻakau)
Mei he Wikipedia
| Pī | ||||||||||||||
| Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi | ||||||||||||||
|
||||||||||||||
| Hingoa kakato lōua | ||||||||||||||
| Pisum sativum L. Hingoa lea fakapilitānia: Pea |
||||||||||||||
|
Vakai ki he tala fakalahi:
Commons & Wikispecies |
Ko e pī ko e foʻi tenga ʻo e fuʻu ʻakau siʻi ia mo e hingoa tatau. ʻOku siʻisiʻi pē ʻa e foʻi pī ʻe taha, ʻoku ke fiemaʻu lahi ngaahi pī maʻa e meʻatokoni feʻunga. Mahalo pē ʻoku fakapikopiko ʻa e kakai Tonga ʻoku liliu he ʻahó ni ʻa e "ngaahi ʻū pī" ki he "piisi" pe "piʻisi (peas ʻi he lea fakapilitānia). Kā ko e piisi mo e piʻisi ko e ongo ʻakau kehe ia.
Kaekehe, ʻoku toe ha meʻafihi ʻoku ʻi ai ha pī kehe, ko e pīkula, ko e monumanu ia.
[fatuʻi vahe] Ngaahi faʻahinga kehekehe
- pī; koʻeni
- pī, Cassia occidentalis
- pī matala; ko e pī melie
- pī; mo e ngaahi ʻakau kehe ʻoku tatau ʻenau ʻasi mo e pī
- pī kula
[fatuʻi vahe] Tataku
- Hokohoko ngaahi ʻakau; Vaʻa fekumi ngoue Vainī
- Tongan dictionary; C.M. Churchward
- Plants of Tonga; T.G. Yuncker; BPB bulletin 220, Honolulu 1959
Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.