Pī (ʻakau)

Mei he Wikipedia
Hopo ki he: ʻai taumuʻa, kumi
Doperwt rijserwt peulen Pisum sativum.jpg
Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi
Puleʻanga: ʻakau
Vahe: ʻakau matala
Haʻa: lautengaʻiua
Holongā: fabales
Kāinga: FABACEAE
Kāinga ofi: Pisum
Faʻahinga: sativum
Hingoa kakato lōua
Pisum sativum L.
Hingoa lea fakapilitānia: Pea
Commons
Species
Vakai ki he tala fakalahi:
Commons & Wikispecies

Ko e ko e foʻi tenga ʻo e fuʻu ʻakau siʻi ia mo e hingoa tatau. ʻOku siʻisiʻi pē ʻa e foʻi pī ʻe taha, ʻoku ke fiemaʻu lahi ngaahi pī maʻa e meʻatokoni feʻunga. Mahalo pē ʻoku fakapikopiko ʻa e kakai Tonga ʻoku liliu he ʻahó ni ʻa e "ngaahi ʻū pī" ki he "piisi" pe "piʻisi (peas ʻi he lea fakapilitānia). Kā ko e piisi mo e piʻisi ko e ongo ʻakau kehe ia.

Kaekehe, ʻoku toe ha meʻafihi ʻoku ʻi ai ha pī kehe, ko e pīkula, ko e monumanu ia.

[fatuʻi vahe] Ngaahi faʻahinga kehekehe

  • pī; koʻeni
  • pī, Cassia occidentalis
  • pī matala; ko e pī melie
  • pī; mo e ngaahi ʻakau kehe ʻoku tatau ʻenau ʻasi mo e pī
  • pī kula

[fatuʻi vahe] Tataku

  • Hokohoko ngaahi ʻakau; Vaʻa fekumi ngoue Vainī
  • Tongan dictionary; C.M. Churchward
  • Plants of Tonga; T.G. Yuncker; BPB bulletin 220, Honolulu 1959
Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.
Puha haʻate meʻangāue
Ngaahi vā hingoa

Variants
Ngaahi vakai
Actions
ʻAi taumuʻa ki he…
Puha meʻangāue
ʻi he ngaahi lea kehe