Tavake toto
Mei he Wikipedia
| Tavake toto | ||||||||||||||
| Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi | ||||||||||||||
|
||||||||||||||
| Hingoa kakato lōua | ||||||||||||||
| Phaethon rubricauda Boddaert 1783 Hingoa lea fakapilitānia: Red-tailed tropicbird |
||||||||||||||
|
Vakai ki he tala fakalahi:
Commons & Wikispecies |
Ko e tavake toto ko e manupuna ʻo e tuʻafanga ʻi Tongá ni, ʻoku ne fakafānau ʻi ʻAta pē (?), ka ko ʻene ʻasi ʻoku ne tātātaha ʻi he feituʻu kotoa. Ko hono lahi ko e senitimita ʻe 78, kapakau sm ʻe 107 (ʻoku siʻi lahi ange ʻi he tavake). Ko e meʻa utua hono iku kulokula, ko e laveʻi-tavake, ka ʻoku faingataʻa ʻene ʻilo ʻi he langi ngingila. Naʻe ngāueʻaki ʻa e ngaahi lave ē ʻe Havea Hikuleʻo Helu ʻi heʻene ao ko e palatavake.
Tataku [fatuʻi vahe]
- D. Watling, Tohi talateu ki he manupuna ʻo Tonga
Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.