Telie

Mei he Wikipedia
Hopo ki he: ʻai taumuʻa, kumi
Telie
Terminalia catappa fruits.JPG
Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi
Puleʻanga: ʻakau
Vahe: ʻakau matala
Haʻa: lautengaʻiua
Holongā: myrtales
Kāinga: COMBRETACEAE
Kāinga ofi: Terminalia
Faʻahinga: catappa
Hingoa kakato lōua
Terminalia catappa L.
Hingoa lea fakapilitānia: Tropical almond
Commons-logo.svg
Vakai ki he tala fakalahi:
Commons
ko e fuʻu telie mui, tokanga ki he ngaahi manga ʻoku tupu fakalava
Fuʻu telie ʻe 4 ʻi he ngaahi hokohoko failau kehekehe

Ko e telie ko e fuʻu ʻakau ia, mo e ʻakau kula mo fefeka ʻaupito.

ʻOku taha pē ʻo e ngaahi ʻakau siʻisiʻi ʻi Tongá ni ʻoku nau fakatō fakataʻu ʻenau lau kotoa. ʻI Tongá ni ʻoku tō ʻa e ngaahi lau ʻi Siulai, pea ʻoku tupu ʻa e ngaahi lau foʻou ʻi Sēpitema. Kā ʻoku ʻikai ʻi he taimi tatau ki he ngaahi fuʻu kotoa. Mahalo pē ʻaho ʻe taha ʻoku kamata failau foʻou ʻe he fuʻu ʻe taha lolotonga kei tō ʻa e lau motuʻa ʻe he fuʻu ʻe taha.

Kakano

[fatuʻi vahe] Ngaahi faʻahinga kehekehe

  • telie lalikē
  • telie ʻa manu, Terminalia litoralis pe Terminalia samoensis
  • telie pālangi, ʻapu, Anacardium occidentale, Cashewnut

[fatuʻi vahe] Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe

[fatuʻi vahe] Toe meʻa kehe

Lea heliaki fakatonga
tuʻamelie ki he fuʻu telie

[fatuʻi vahe] Tataku

  • Hokohoko ngaahi ʻakau; Vaʻa fekumi ngoue Vainī
  • Tongan dictionary; C.M. Churchward
  • Flowers of the Pacific island seashore; W.A. Whistler
  • Plants of Tonga; T.G. Yuncker; BPB bulletin 220, Honolulu 1959
Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.
Puha haʻate meʻangāue
Ngaahi vā hingoa
Variants
Ngaahi vakai
Actions
ʻAi taumuʻa ki he…
Puha meʻangāue
ʻi he ngaahi lea kehe