Tuʻanekivale

Mei he Wikipedia
Tuʻanekivale (kolo) + Matoto (mātanga) + ʻEneʻio (matātahi)

Ko Tuʻanekivale ko e kolo ʻi he tokelauhahake ʻo e motu lahi ʻo Vavaʻu.

ʻOku ofi ia ki he matatahi fakaʻofoʻofa ko ʻEneʻio.

Ko e tofiʻa ʻo e puleʻanga ʻo Tonga.

Matoto[fatuʻi vahe | edit source]

Ko e meʻa makehe ko Matoto. Ko e feituʻu ia ʻi he lotomālie ʻo e vao, ka ʻoku ʻikai tupu ha fuʻu ʻakau ʻi ai, ko e musie pē. ʻOku tokua ko e ʻuhinga naʻe nofo ʻi ai ha tēvolo ko Tuʻi Matoto hono hingoa. Ko e kiʻi maka ʻi he tafaʻaki tokelau ʻoku ui ko e kali ʻa Mototo.

Ko Matoto ʻoku tuʻu ʻi he matāliku hahake, ʻoku ui foki Hopo ʻa e māhina. ʻOku ongoongoa ʻa e ngaahi hopo ʻa e māhina kātoa ʻi Matoto. ʻOku tokua kapau ʻe ʻikai te ke longolongo ʻi he taimi hopo, ʻe pulia ʻa e māhina ʻi he ʻaoʻaofia pea ʻe ʻikai te ke lava sio ki heʻene hopo.

Talatupuʻa[fatuʻi vahe | edit source]

ʻOku ua ʻa e kolo, ko Kei pea mo Tuʻanakivale ka kuo hoko pē he ʻaho ni ʻo ngāueʻaki ‘a e Tuʻanekivale.

Ko Tuʻanakivale pē ʻoku ʻiloa he ʻaho ni ko Tuʻanekivale. ʻOku tuʻu ʻa Kei ki he hihifo kae hahake ʻa Tuʻanakivale.

Ko e hingoa ‘o e kolo ni ʻoku pehē ʻe he talanoa ko e tupu mei he talatupuʻa .

Ko Kei tokua ko e ʻuluaki kolo he ʻoku tuʻu ia ʻo hanga ki he Tonga ka ‘oku aʻu mai ki ai ‘a e foʻi tafe lahi ʻoku haʻu mei koloa pea naʻe pehe naʻe tuʻu ʻi Kei ʻa e taulanga lelei koeʻuhi ko ʻene nonga ʻo feʻunga mo e folau vakala ʻo e ‘aho ko ia. Naʻe tala mai tokua naʻe ʻi ai ʻa e uafu lelei mo e fale ʻi he fanga ko eni ʻoku ʻiloa ko Matatoa.

Ko e ʻeiki tauhi fonua ko Balefau (Palefau) ko e tehina ʻo Niukapu. ʻOku pehē ‘e he talanoa na’a na tupu hake ʻi Nualei, Tongatapu, pea na hola mei ai ʻi he vela ‘a e kolo hono tutu e Tukuʻaho. Pea na fononga holo ai pe ‘o aʻu mai ki Tuʻanekivale. Naʻe mali ʻa e ongo tangata mo e ongo ʻofefine ʻo Feteini (Fetuani).

Ko e hingoa matāpule ia ʻoku ngāueʻaki ‘e he kāinga ko Fetuani pea ne toki lahi hono fakanofo ʻe Palefau ʻene matuʻa fai fatongia ʻo hangē ko ia ko Taupeaʻulo, ko e taha ʻo e ngaahi ngahau ʻa Palefau naʻe ne ngāueʻaki lolotonga ʻa e tau fakafonua ʻa e fonua ni he 1797 ʻo aʻu mai ki he 1852, ko Makafilia, ko Tangi-ke-ua, ko e tau hingoa ki he Tahisi naʻa ʻomi ʻe lotu Faka-Kalisitiane ki he kolo ni.

Alā meʻa pehē[fatuʻi vahe | edit source]

https://web.archive.org/web/20081002032806/http://tuanekivale.net/ ko e feituʻu ʻi he vaheope ki he fetaulakiʻanga ʻo e kāinga Tuʻanekivale ʻi māmani katoa.


Latitute longitute: 18°626 tonga 173°921 hihifo

Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.