Uhi
Mei he Wikipedia
| Uhi | ||||||||||||||
| fakamolemole, hala faitā | ||||||||||||||
| Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi | ||||||||||||||
|
||||||||||||||
| Hingoa kakato lōua | ||||||||||||||
| Evodia hortensis |
Ko e uhi ko e kiʻi fuʻu ʻakau mo e ngaahi kiʻi matalaʻikau siʻisiʻi mo hinehina mo manongi. Ko evodia pe euodia ʻoku haʻu mei he lea fakakalisi: namulelei. ʻOku ui foki ko e Evodia simplicifolia. Ko e kakala vale ia.
Kakano |
Ngaahi faʻahinga kehekehe [fatuʻi vahe]
- uhilaukoka; faʻahinga tatau, kā ko e ngaahi lou fālahi ange
- uhiuhi; meimei tatau ʻene ʻasi, kā ko e faʻahinga kehe ʻaupito
vakai foki ki he hulufe uhi.
Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe [fatuʻi vahe]
- usi (lea fakahaʻamoa)
- soʻopini, soʻopine, Euodia samoensis Christoph.
- uci (lea fakafisi)
Toe meʻa kehe [fatuʻi vahe]
ʻOku ngāueʻaki ʻa e ngaahi lou maʻa e faitoʻo ki he faʻahikehe.
Tataku [fatuʻi vahe]
- Hokohoko ngaahi ʻakau; Vaʻa fekumi ngoue Vainī
- Tongan dictionary; C.M. Churchward
Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.