Ula

Mei he Wikipedia
Hopo ki he: ʻai taumuʻa, kumi
fū — ko e kamataʻanga ʻo e faiva kotoa

Ko e ula, ko e faiva mei onoʻaho, naʻe sio ki ai ʻe he ʻeikivaka Semisi Kuki. ʻOku ne ui he onopooni ko e faʻahi ula, pe taʻemaau ko e fahaʻiula, koeʻuhi ʻoku faʻahi ʻa e faiva: ʻi he kamataʻanga ʻoku hū ʻa e ongo pupunga kau fefine ki he funga faivaʻanga mei he hema mo e mataʻu, (mo e taimi ʻe niʻihi ʻa e kulupu fakatolu mei mui). Ko e faiva fakafefine ia, ʻoku faiva tātātaha ʻe he kau tamasiʻi.

Ko e ula ko e tupuʻanga ʻo e tauʻolunga. ʻOku manakoa lahi ʻa e tauʻolunga he taimí ni, ʻoku tātātaha ange ʻa e ula. ʻOku mālie pe tuai ʻene haka mo e hiva, ʻoku siʻisiʻi pē ʻa e ngaue fakasino, meimei kekeva ʻa e haka. ʻOku kehe ʻaupito ʻa e tauʻatāina ʻo e tauʻolunga.

ʻOku tatau ʻa e teunga mo e teunga tauʻolunga, kā ko e teunga kulokula ʻoku manakoa taha.

[fatuʻi vahe] taʻanga

Ko e ngaahi konga motuʻa taha, ʻoku ʻasi naʻe haʻu mei Haʻamoa

ʻOiau, siʻa langi ula; ʻi ʻiē
fai mai siʻa tauʻolunga. ʻio!

Tulopa he ʻiau moe; ʻio ē!
vasaleva ʻiau moe; ʻio!

Sina vai tava ʻā ē
he ʻiē, ʻā ē.

Sina vai tafe loʻu lonā.
ʻio, ʻio, he loʻu lonā.

Tunotuna ʻoe Ale-le-sā,
manuia ʻoe saualuma.

Laulau tuʻi Vaea ē,
Vaea lau mānaʻia.

Ko e ngaahi konga mei he kamataʻanga ʻo e teautaʻu hono 20, mahalo pē Vili Pusiaki mei Lapaha

Tonga, Tonga ē,
tulituli faiva, he tuli faiva ē
peʻi kau muʻa peʻi kau mai
ke tau kalofi kuo tau e langi
tulituli faiva, he tuli faiva ē.

Tonga, Tonga ē,
tulituli faiva, he tuli faiva ē
ko e faiva ni ko hoto kakala
ʻo lau taʻanga pea fola haka
tulituli faiva, he tuli faiva ē.

Tonga, Tonga ē,
tulituli faiva, he tuli faiva ē
kuo ke meaʻi siʻoto founga
fiemālie tuku ke u ula
tulituli faiva, he tuli faiva ē.
Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.
Puha haʻate meʻangāue
Ngaahi vā hingoa

Variants
Ngaahi vakai
Actions
ʻAi taumuʻa ki he…
Puha meʻangāue
ʻi he ngaahi lea kehe