ʻEiki fakanofo

Mei he Wikipedia

Kapau ʻoku ʻikai ʻi ai ʻa e toto fakaʻeiki maʻa e tokotaha, ʻe lava ia ʻo hoko ʻa e tuʻunga fakaʻeiki ʻosi hano fakanofo mo e hingoa fakaʻeiki pe fakanōpele. Kae hono māʻolunga, ʻa ia ko e ʻeiki fakanofo, ʻoku toe siʻisiʻi ange ʻi he ʻeiki fakatoto, neongo heʻene maʻu mafai (pule). ʻOsi ʻene pongipongi, te ne ngāueʻaki ʻa e hingoa fakaʻeiki pē.

Ko e tuʻunga fakaʻeiki pehē ʻoku kau ki hoto hingoa pē, ʻoku lava huʻihuʻi ʻe he tokotaha, pea naʻe tupu mei heʻete tamai (ʻeiki): ko e tangata ko e fakahokohoko hingoa.

ʻOku meimei tatau mo e kahoa kakala, ʻe lava huʻihuʻia. ʻA ia ʻi he lea fakaheliaki ko e kakala ʻoku ngāueʻaki maʻa e hingoa.

Vakai foki ki he Sino ʻi ʻeiki.

Tataku[fatuʻi vahe | edit source]

  • E. Bott; Power and rank in the kingdom of Tonga, 1981; Journal of the Polynesian Society 90(1), 10-11, 38

English translation available: Go