Koli
Appearance
(Kuo leʻei mei Syzygium neurocalyx)
| Koli | ||||||||||||||
| fakamolemole, hala faitā | ||||||||||||||
| Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi | ||||||||||||||
| ||||||||||||||
| Hingoa kakato lōua | ||||||||||||||
| Syzygium neurocalyx A. Grey |
Ko e koli ko e fuʻu ʻakau ia mo e foʻi fua namulelei. Ko e kakala ʻiloa ia.
Ngaahi faʻahinga kehekehe
[fatuʻi vahe | edit source]- kolitoto; foʻi fua kulokula
- kolivai
- kolivao pe kakalaʻuli pe tutuna, Diospyros samoensis A. Gray (EBENACEAE) mei he Ericales; vakai foki ki he olavai
Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe
[fatuʻi vahe | edit source]- kieto (lea fakaniuē, Diospyros samoensis)
- fena, fena manogi, ʻoli (lea fakahaʻamoa)
- ʻauʻauli, Diospyros samoensis
- koli (lea fakaʻuvea)
- tutuna (Diospyros sp.)
- koli (lea fakafutuna)
- tutunu (Diospyros sp.)
Toe meʻa kehe
[fatuʻi vahe | edit source]Ko e ʻapi ʻo Gustav Kronfeld (9 Eden crescent, Auckland NZ, ʻi he kamataʻanga ʻo teautaʻu hono 20; (ko e feituʻu ʻo e ʻunivesiti ʻo ʻAokalani he taimí ni)), naʻe ui ko e ʻoli-ula (kahoa koli).
Tataku
[fatuʻi vahe | edit source]- Hokohoko ngaahi ʻakau; Vaʻa fekumi ngoue Vainī
- Tongan dictionary; C.M. Churchward
- Plants of Tonga; T.G. Yuncker; BPB bulletin 220, Honolulu 1959