Motuʻalea fakatonga

Mei he Wikipedia

Ko e motuʻalea fakatonga

Ko e ngaahi mataʻitohi fakatonga

  1. a
  2. e
  3. f
  4. h
  5. i
  6. k
  7. l
  8. m
  9. n
  10. ng, (IPA: ŋ) g ʻi mui he 1943
  11. o
  12. p, b ʻi mui he 1943
  13. s, ʻoku faʻa ʻene tohi: j ʻi mui he 1943
  14. t
  15. u
  16. v
  17. ʻ, fakauʻa

Hisitōlia[fatuʻi vahe | edit source]

Ko e sipela fakaonoʻaho ngāueʻaki ʻe he kau Polataʻane, ʻa ia ko e ʻeikivaka Semisi Kuki mo e hā fua, ʻi muʻa ʻa e aʻu ki Tonga ʻo e kau faifekau mei muli. (Manatuʻi, ʻi he kamataʻanga ʻo e teautaʻu hono 20, naʻe puʻaki ko e s ki he j pe ch (lea fakapilitānia).)

Fakatātā (meia Tokiukamea)
ChenitacalaSinaitakala
Finow OoloocalalaFīnau ʻUlukālala
oë-óëfooahoihoifua
jiennasiana
toogoo-y-betuku ai pē
iky-obitoʻikai ʻaupito
gnedji nioongeʻesi niu

Vakai foki ki he tau fakaniua maʻa e taʻanga ʻi he lea onoʻaho.

  • J. Martin; Tonga islands, William Mariner's account; 1817
Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.