Ngaahi vaʻinga Pasifiki

Mei he Wikipedia

Ko e ngaahi vaʻinga Pasifiki (naʻe ʻiloa kimuʻa ko e ngaahi vaʻinga Pasifiki) ko ha meʻa multisport ia ʻoku fokotuʻutuʻu ʻi he taʻu ʻe fa kotoa pe ʻo kau ai ʻa e ngaahi puleʻanga ʻo ʻOusenia, tuku kehe pe ʻa ʻAositelelia mo Nuʻu Sila.

Naʻe hoko ʻa e ʻuluaki pulusingá ʻi Suva, Fisi ʻi he 1963 hili ʻa e maʻu ʻa e fakakaukaú ʻi he 1959. Talu mei ai mo hono fakahoko ia ʻi ha ngaahi kolo kehekehe ʻi he konitinēniti ʻo e ʻōsení ʻi ha taimi ʻe hongofulu mā nima. Naʻe lahi hake he tuʻo tahá hono maʻu ʻe Fisi, Kuamu, Niu Kaletōnia, Haʻamoá, Pāpua Niu Kini mo Tahiti ʻa e ngaahi vaʻingá ʻi ha ngaahi meʻa naʻe hoko, ʻa ia naʻe ohi mai ai ʻe he 2011 honau hingoa lolotongá.

Naʻe maʻu ʻe Fisi ʻa e metali lahi tahá ʻi he 1963 ʻi he 1963. ʻI he 1991 mo e 2015 naʻe fai ia ʻe Papua Niu Kini ʻi he taimi naʻa ne fokotuʻutuʻu ai ʻa e feʻauhi. ʻI he ngaahi pulusinga kehe kotoa pe, kuo hoko ʻa Niu Kaletōnia ko e fonua ke maʻu ai ha kimuʻa lahi ange.

Historia[fatuʻi vahe | edit source]

Naʻe tuʻu hake ʻa e fakakaukau ke talitali ha multisport meʻa naʻe hoko ʻi he vahefonua ʻi he 1959 lolotonga ha fakataha ʻa e komiti Pasifiki Tonga ʻa ia naʻe fokotuʻu ai ʻe he Fisi Sahu Kani ʻa e ngaue. Naʻe ohi ʻa e fakakaukau pea ʻi ha fakataha naʻe fai ʻi Numea lolotonga ʻa Maʻasi 1961, ʻa ia naʻe kau ai ʻa e siteiti ʻe 11, naʻe ui ʻa Suva, ko e kolomuʻa ʻo Fisi, ko e nofoʻanga ʻo e ʻuluaki pulusinga. Naʻe fokotuʻu ʻa e Kōmiti Vaʻinga Pasifiki Tongá ʻi he 1962.

ko ha kau sipoti ʻe toko 646 ʻoku nau fakafofongaʻi ha ngaahi puleʻanga ʻe 13, ko e siteiti tauʻatāina pē ia ʻe taha ʻa ia ko Haʻamoá, naʻe siviʻi ai e ʻmētali ne foaki ʻe he sipoti ʻe 10 ʻo e fuofua Sipoti ʻa e Pasifiki Tongá. Naʻe liunga ua ʻa e lahi ʻo e sipoti ʻi he Numea 1966, neongo naʻe fetoʻaki ʻa e lahi ʻo e ngaahi fonua naʻe kau ki ai, ʻo kehekehe ʻi he paaki takitaha. Kamata ʻi he 1971 naʻe kamata ʻa e ngaahi vaʻinga ʻi he taʻu ʻe fa kotoa pe pea ʻikai ko e ua pe tolu kotoa pe ʻo hange ko ia kimuʻa.

Actualidad[fatuʻi vahe | edit source]

ʻI he pulusinga ʻo e XII, naʻe fokotuʻu ʻi Suva, Fisi, naʻe fuofua fakaʻaongaʻi ai ha polokalama foʻou naʻe kau ai ha sipoti ʻe 32, ko hanau tokolahi naʻe fekauʻaki mo e anga fakafonua ʻo e ʻoseni. ʻIkai ko ia pē, ka naʻe fokotuʻu ha ngaahi tuʻuaki ʻo toe lahi ange ai e tokanga ʻa e kakai Fisí ʻi he ngaahi vaʻinga fakaakó mo e ngaahi ngāue fakaako naʻe kau ai e ngaahi ʻapiako kehekehe ʻi he fonuá.

Naʻe mavahe ʻa e 2007 ʻo e Ngaahi Vaʻinga Pasifiki Tongá ʻi ʻApia, Haʻamoá, mei he siteiti Haʻamoá mo ha moʻua ʻo e $92 milioná, ko ha meʻa naʻe ʻikai hoko ʻi he pulusinga hono hokó, ʻa ia ko e fuofua tokotaha ia ke ʻoua naʻa ʻi ai ʻa e tongá ʻi he hingoá.

Kimuʻa ʻi pooti Molasipei 2015, naʻe kamata ke fai ha fakamahamahalo ʻo pehe naʻe fetongi ʻa e ngaahi vaʻinga Pasifiki ʻe he ngaahi vaʻinga ʻo e ʻOusenia, ko ha meʻa tatau pe mo e tokotaha lolotonga ka ko e kau mai ʻa ʻAositelelia mo Nuʻu Sila, ko e ongo fonua pe ʻe ua ʻoku ʻikai ke kau ʻi he founga lolotonga. Faifai, pea fakaafeʻi ʻa e delegations ʻAositelelia mo Nuʻu Sila ke nau kau pe ʻi he sipoti ʻa ia "naʻe pehe ai ko e ngaahi fonua ʻo e Pasifiki ʻoku nau kau ki heʻenau ngaahi tuʻunga moʻui".

Controversias[fatuʻi vahe | edit source]

Naʻe uesia e meʻá ni ʻe he ngaahi tui fakalotu kehekehe, tautautefito ki he ngaahi tui fakalotu faka-Kalisitiané. Hangē ko ʻení, naʻe hoko ha taha ʻo e ngaahi palopalemá ʻi he ʻaho Tokonaki fakaʻosí, ʻa ia naʻe tapui ai ʻi Fisi mo Tonga ke fakahoko ha faʻahinga ʻekitivitī sipoti pē. Naʻe ʻi ai ha fepakipaki ʻe taha naʻe ʻoatu ʻaki ha vala ʻi ha ngaahi sipoti pau, hange ko e volipolo ʻa e matatahi, ʻa ia ʻoku hoko ai ʻa e teunga fakaʻofisiale ko ha bikini, ʻa ia ʻe liliu kimui ange ki ha vala ʻoku molumalu ange.

Naʻe ofi mai ʻa e pulusinga 1995 ʻo Papeete ke faingataʻaʻia ʻi he boycott ʻo ha ngaahi puleʻanga lahi mei he ngaahi sivi ʻo e ivi fakaʻatomi naʻe fakahoko ʻe Falanise ʻi he vahefonua muli, neongo naʻe faifai pea siviʻi ʻa e ngaahi vaʻinga.

Ediciones[fatuʻi vahe | edit source]

TAʻU HINGOA FEITUʻU LŌLOA FONUA Deportes KAU SIPŌTI País ganador
1963 I Juegos del Pacífico Suva Fisi 29 ʻAokosi — 8 Sēpitema 13 10 700 Fisi
1966 II Juegos del Pacífico Noumea Niu Kaletōnia 8 al 18 de diciembre 14 12 1200 Niu Kaletōnia
1969 III Juegos del Pacífico Port Moresby Pāpua Niu Kini 13 al 23 de agosto 12 15 1115 Niu Kaletōnia
1971 IV Juegos del Pacífico Papeʻete Tahití 25 de agosto al 5 de septiembre 14 17 2000 Niu Kaletōnia
1975 V Juegos del Pacífico Tumon Kuamu 1 al 10 de agosto 13 16 1205 Niu Kaletōnia
1979 VI Juegos del Pacífico Suva Fisi 28 de agosto al 8 de septiembre 19 18 2672 Niu Kaletōnia
1983 VII Juegos del Pacífico Apia Haʻamoa 5 al 16 de septiembre 14 14 2500 Niu Kaletōnia
1987 VIII Juegos del Pacífico Noumea Niu Kaletōnia 8 al 20 de diciembre 12 14 1650 Niu Kaletōnia
1991 IX Juegos del Pacífico Port Moresby Pāpua Niu Kini 7 al 21 de septiembre 16 17 2000 Pāpua Niu Kini
1995 X Juegos del Pacífico Papeete Tahiti 25 de agosto al 5 de septiembre 12 25 2000 Niu Kaletōnia
1999 XI Juegos del Pacífico Santa Rita Kuamu 29 de mayo al 12 de junio 21 22 3000 Niu Kaletōnia
2003 XII Juegos del Pacífico Suva Fisi 28 de junio al 12 de julio 22 32 5000 Niu Kaletōnia
2007 XIII Juegos del Pacífico Apia Haʻamoa 25 de agosto al 8 de septiembre 22 33 5000 Niu Kaletōnia
2011 XIV Juegos del Pacífico Numea Niu Kaletōnia 27 de agosto al 10 de septiembre 22 28 4500 Niu Kaletōnia
2015 XV Juegos del Pacífico Port Moresby Pāpua Niu Kini 4 al 18 de julio 24 28 3796 Pāpua Niu Kini
2019 XVI Juegos del Pacífico Apia Haʻamoa 7 al 20 de julio 24 26 3500 Niu Kaletōnia
2023 XVII Juegos del Pacífico Honiara ʻOtu motu Solomone 14 al 28 de julio ? ? ? ?
País Sedes
Fisi 3
Niu Kaletōnia 3
Pāpua Niu Kini 3
Guam 2
Haʻmoa 2
Polinesia Falanisē 2
Islas Salomón Islas Salomón 1

Deportes[fatuʻi vahe | edit source]

Naʻe fakautuutu e lahi ʻo e ngaahi sipoti naʻe fai ʻi he Sipoti ʻa e Pasifikí talu mei he Suva 1963, ʻa ia naʻe ʻi ai ha tauteaʻi ʻe 10. ʻI Pueto Moleipei 2015, naʻe fakahoko ai ha sipoti ʻe 28, ʻo tatau pe mo hono hingoa ʻi muʻa. Naʻe toʻa ʻa e sipoti naʻe kau ʻi he ngaahi vaʻinga Pasifiki 2015.Template:Columnas

Template:Nueva columna

Template:Nueva columna

Template:Final columnas

Países participantes[fatuʻi vahe | edit source]

Template:Principal

Nación 1.ª part. Estatus Rep. previa
 Australia 2015 Estado soberano
Fiyi Fiyi 1963 Estado soberano  Fiyi (1963-1969)
Guam Guam 1966 Territorio no incorporado de Estados Unidos
Islas Cook Islas Cook 1963 Estado Asociado a Nueva Zelanda
Islas Marianas del Norte Islas Marianas del Norte 1987 Estado Asociado a Estados Unidos
Islas Marshall Islas Marshall 1999 Estado soberano
Islas Salomón Islas Salomón 1963 Estado soberano  Islas Salomón (1963-1971)
Kiribati Kiribati 1963 Estado soberano  Islas Gilbert y Ellice (1963-1975)
Micronesia Micronesia 1999 Estado soberano
Nauru Nauru 1963 Estado soberano Nauru (1963-1966)
 Isla Norfolk 1979 Territorio externo de Australia
Niue Niue 1963 Estado Asociado a Nueva Zelanda
Niu Kaletōnia Niu Kaletōnia 1963 Colectividad Sui Géneris de Francia
Nueva Zelanda Nueva Zelanda 2015 Estado soberano
Palaos Palaos 1999 Estado soberano
 Pāpua Niu Kini 1963 Estado soberano Territorio de Papúa y Nueva Guinea (1963-1971)
Samoa Samoa 1963 Estado soberano
Samoa Americana Samoa Americana 1963 Territorio no incorporado de Estados Unidos
Tahití Tahití 1963 Colectividad de ultramar de Francia
 Tonga 1963 Estado soberano  Tonga (1963-1969)
 Tuvalu 1979 Estado soberano
 Tokelau 1979 Territorio dependiente de Nueva Zelanda
Vanuatu Vanuatu 1963 Estado soberano  Nuevas Hébridas (1963-1979)
 Wallis y Futuna 1966 Colectividad de ultramar de Francia

Medallero 1963-2019[fatuʻi vahe | edit source]

1 Template:Bandera2 957 780 646 2383
2 Template:PYF[n 1] 545 455 479 1479
3 Template:PNG 480 424 452 1356
4 Template:FIJ 452 549 483 1484
5 Template:SAM[n 2] 206 169 191 566
6 Template:NRU 89 61 40 190
7 Template:GUM 62 95 127 284
8 Template:TGA 49 61 92 202
9 Template:ASA 44 43 74 161
10 Template:COK 27 49 61 137
11 Template:WLF 25 39 84 148
12 Template:FSM 19 16 11 46
13 Template:SOL 17 53 104 174
14 Template:AUS[n 3] 17 19 11 47
15 Template:VAN[n 4] 15 49 73 137
16 Template:PLW 9 15 13 37
17 Template:KIR[n 5] 6 17 26 49
18 Template:NFK 5 13 17 35
19 Template:MNP 5 12 12 29
20 Template:TKL 3 2 1 6
21 Template:NZL[n 3] 1 9 10 20
22 Template:TUV 1 3 5 9
23 Template:NIU 0 5 10 15
24 Template:MHL 0 3 11 14


Cite error: <ref> tags exist for a group named "n", but no corresponding <references group="n"/> tag was found