Nukunuku

Mei he Wikipedia
Nukunuku (kolo)

Ko Nukunuku ko e kolo lahi ia ʻi he vahe hihifo ʻo Tongatapu. ʻOku tuʻu ʻi he Hala Hihifo ʻi he vahaʻa ʻo Fatai mo Teʻekiu.

Ko e akoʻanga: Ako māʻolunga ko Tupou, lotoʻā Nukunuku.

Ko e tofiʻa ia ʻo Tuʻivakanō.

Latitute longitute: 21°133 tonga 175°300 hihifo


Ko Vaimāhanga[fatuʻi vahe | edit source]

Vai māhanga

Maama ʻo e lotu ʻi he fanga ko Peka (mei he Tourism Tonga):[fatuʻi vahe | edit source]

Ko e fuofua nofoʻanga ʻeni ʻo Tuʻivakanō, naʻe fili ʻe Tuʻisoso ko ʻe ʻeiki mei Lakeba ʻi he ʻotu Lau ʻi Fisi ke ohi hake ai ʻa e tamasiʻi ko e ʻalo ʻo e Tuʻikanokupolu hono 3 ko Mataeletuʻapiko mo ʻUmukisia ko e ʻofefine ʻo e Tuʻihaʻatuʻunga. Naʻe foaki ʻe he tuʻi ʻa e tamasiʻi ʻohoko ia ko e ʻuluaki Tuʻivakanō. Ko e fakahounga ʻeniʻ e he tuʻi e meʻaʻofa ʻa Tuʻisoso ko e kalia ko e ʻuluaki Hifofua ia. Ko e ʻuluaki kolo naʻe ʻiloa ko Peka. Ko e kolo hono ua ko Nukunuku, ko e ʻoneʻone lahi.

Ko e fanga ʻeni naʻe kamata ai ʻa e lotu ʻa Tuʻivakanō mo hono kāinga. Naʻe keli ai mo e Vaimāhanga ko e papitaisoʻanga ʻo e kakai tui. Naʻe longomoʻui ʻaupito ʻa e lotu, o malanga pongipongi mo efiafi ʻi he Sāpate mo e Pulelulu pea kau mai ki ai mo e kāinga mei he Sia-ko-Veiongo mo e kakai lotu ʻo Masilamea mo Matahau mo e ngaahi kolo ofi mai, ʻo nau feʻaluʻaki.

ʻI he taimi tatau, naʻe kei mālohi ʻa e lotu muʻa pea pīkitai ʻa Kafoa (Ikahui) ki he ʻotua muʻa ʻo e tau. Koeʻuhi ko e tokolahi ʻa e ului naʻe langa leva ʻe Tuʻivakanō mo hono ongo foha ko Vaea Mataele mo Tēvita Tuʻumotoʻoa ʻa e ʻuluaki falelotu ʻi he vahenga Hihifo ʻo huufi he 20 ʻAokosi 1835. Ko e fale naʻe fute ʻe 102 lōloa pe fute ʻe 36 maaukupu, ko hono fakalahi tuʻotolu ia ke hao ki ai ʻa e kakai. Naʻe ʻave ʻa e lotu ki Hule ʻe ongo misinale ko Watkins mo John Hobbs.

Naʻe liʻaki ʻa e kolo ko Peka ʻi hono kapusi ʻo Tuʻivakanō kae hili ʻa e tō ʻa Hule in 1837, naʻe foki mai ʻa e nofo pea mo e lotu ki Nukunuku ʻi lotofonua ʻo tuʻu ʻa falelotu ko ia ʻi he tuliki tonga.

Ko e kolotau ko Hule[fatuʻi vahe | edit source]

Talanoa mei he Tourism Tonga
Luseʻanga ʻo e keli tākai he kolotau

Naʻe langa ʻa e kolo ko Hule ʻi he, pe ofi ki he 1797 ʻe Tuʻivakanō Viliami (Vaea mo Mataele ʻAokātoa) ke hoko ko e maluʻanga ʻo hono kāinga. Naʻe tuʻoua ʻa e tō ʻa e kolo: ʻuluaki ʻi he 1808 ki he toʻa ko Teukava mo e tau ʻa Kolovai ʻi loto ʻi he houa ʻe 12 kuo toe hamusi fakafoki ʻe Tuʻivakanō mo hono kāinga ʻa e kolo. ʻOku tohi ʻe Tokiukamea ko e mateʻanga ʻo Teukava ko e ʻikai ke ne ʻilo ʻa e fetapa fakapulipuli (password) ʻa Nukunuku ʻi heʻene hola mei Hule.

Naʻe tali ʻe Tuʻivakanō ʻAokātoa ʻa e lotu ʻi he 1829 pea papitaiso ki he hingoa ko e Tuʻivakanō Viliami, neongo naʻe ʻikai loto ki ai ʻai ʻa hono ngaahi tokoua ʻo e Haʻa Havea Lahi. Neongo hono ngeia mo tuʻunga, ko e fuofua nōpele ʻeni naʻa ne lototo ke tuku ange ʻa hono langilangi ka ne punou mo tali ʻa Sīsū Kalaisi ko hono ʻeiki mo fakamoʻui. Naʻa ne fakaafeʻi ʻa e kau misinale pea langa ʻe hono ongo foha ko Vaea Mataele mo Tēvita Tuʻumotoʻoa ʻa e fuofua falelotu ʻi he vahenga Hihifo ʻi he fanga ko Peka ʻo huufi ʻi he 20 ʻo ʻAokosi 1835. Naʻa ne fakaʻata ʻa e lotu mo e ngaahi kalasi ʻaho ki Hule pea papitaiso ai mo e tokolahi hono kāinga ko e kau kalisitiane. Naʻe tupu ai hono kāpusi ia ʻe he Haʻa Havea Lahi, ʻo fetongi ia ʻe Uhi, ka kuo mafoa ʻa e ata ʻo e maama lahi ko hono kāinga.

Naʻe tuʻu fakataha ʻa Tuʻivakanō mo Aleamotuʻa ko e Tuʻikanokupolu ʻo e ʻaho ko ia kaeʻumaʻā ʻa Tāufaʻāhau (Tupou I). Naʻe fai ʻa e feinga lahi ke hoko atu ʻa e lotu ʻi he kolo pea loto ʻa Uhi ki he kole ʻa Tāufaʻāhau ka naʻe tuʻu mālohi ʻa Kafoa (Ikahui) te nau tau pe ki he mate. Naʻe kapa leva ʻa Tāufaʻāhau, Tau tahi mo e kāinga ʻo Tuʻivakanō naʻe lotu mo e kakai lotu mei he Sia-ko-Veiongo ʻa Hule pea tō ai ʻa hono tehina ko Siosaia Lausiʻi, pea tupu ai hono fakaʻauha ʻo e kolo ʻi Sānuali 1837. Naʻe laka hake ʻi he toko 300 ʻa e kau pekia pea tupu mei ai ʻa e tafoki ʻa e toenga ʻo e fonua ʻo tali ʻa e lotu kalisitiane.

More information in English is available: Go

Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.