ʻinisēkite

Mei he Wikipedia
Hopo ki he: ʻai taumuʻa, kumi
ʻinisēkite
Catagramma cynosura.jpg
Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi
Puleʻanga: monumanu
Vahe: veʻehokohoko
Haʻa: ʻinisēkite
Hingoa kakato lōua

Hingoa lea fakapilitānia: Insects

Ko e fanga ʻinisēkite ko e haʻa ʻe taha ia ʻo e haʻa lahi ko e veʻeono (hexapoda). Ko e ngaahi haʻa kehe ʻoku nau kau ki ai, ko e monumanu:

  • ʻinisēkite (insecta)
  • hiku lōua (diplura)
  • moeʻi (protura)
  • hiku puna (entognatha)
  • hiku fulufulu (thysanura)

ka ʻoku siʻisiʻi pē ʻa e ngaahi faʻahinga ʻi he ngaahi haʻa mui ʻe fā laungā ki he haʻa ʻuluaki, ko e fanga ʻinisēkite moʻoni.

ʻOku pehē ʻe he kau saienisi ʻe taha, ko e ngaahi haʻa mui ʻe fā ʻasi ʻi ʻolunga, ko e ngaahi haʻa siʻi ange kinautolu ʻoku kau ki he ʻinisēkite. Ko e pupunga ia ʻo e taʻekapakau (apterygota), ko e ʻinisēkite moʻoni ʻoku nau kau ki he kapakau (pterygota); ko e ongo haʻa siʻi ia.

Kā he taimí ni, ʻoku tui ʻe he kau saienisi ʻa e hiku fulufulu, ʻoku kau ki he ʻinisēkite, ha holongā lahi ʻe taha, neongo ʻoku ʻikai ʻi ai hanau kapakau.

ʻAia ko e ngaahi ʻinisēkite moʻoni kātoa ʻoku ono honau vaʻe mo e fā honau kapakau, neongo naʻe mole ʻe he fanga ʻinisēkite ʻe niʻihi ʻa e kapakau ʻe ua pe fā ʻi he liliu fakalakalaka ʻo e ngaahi faʻahinga. Ko honau hingoa mei he lea fakalatina, ko e ʻuhinga ia ko in sector, ʻa ia ʻoku vahevaheʻi honau sino ʻi he konga ʻe tolu.

Ko e haʻa ʻo e ʻinisēkite (pe haʻa siʻi ʻo e ʻinisēkite kapakau), ʻoku vahevaheʻi ʻi he ongo holongā lahi:

  • hiku fulufulu (mahalo pē, vakai ki ʻolunga)
  • kapakau tupu ʻi tuʻa pe liliu sino fakakonga (exopterygota pe hemimetabola)
    • holongā ʻe 15 mo e ha ngaahi faʻahinga ʻe 130000 kei moʻui mo e lahi naʻe ʻauhamālie
  • kapakau tupu ʻi loto pe liliu sino kakato (endopterygota pe holometabola)
    • holongā ʻe 11 mo e ha ngaahi faʻahinga ʻe 680000 kei moʻui mo e lahi naʻe ʻauhamālie
  • kisikisi (odonata)
    • ʻoku vahevaheʻi mavahe koeʻuhi ʻoku ʻikai te nau lava ke pikoʻi honau kapakau ʻi olunga sino

[fatuʻi vahe] Lea fakatonga

Naʻe ʻikai vahevaheʻi ʻa e ngaahi faʻahinga ʻo e ʻinisēkite ʻi he ʻulungāanga Tonga onoʻaho. Ko e ngaahi lea naʻe ngāueʻaki ʻe he kakai Tonga, ʻoku nau kau ki he ngaahi faʻahinga ʻo e ʻinisēkite pe ha ngaahi veʻehokohoko kehe:

ko e ngaahi veʻehokohoko kehe, ka ʻoku ʻikai kau ki he veʻeono.

Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.
Puha haʻate meʻangāue
Ngaahi vā hingoa

Variants
Ngaahi vakai
Actions
ʻAi taumuʻa ki he…
Puha meʻangāue
ʻi he ngaahi lea kehe