ʻAmelia Lātūniua Taumoepeau-Tupou (ʻAhomeʻe)

Mei he Wikipedia
Puha TUPUʻANGA
(tohi hohoko)
ʻAmelia Lātūniua Taumoepeau-Tupou (ʻAhomeʻe)
(fefine—1945—12 ʻAokosi 2007)
ʻene mātuʻa ʻeiki→Tēvita Manuopangai ʻAhomeʻe Heuʻifanga Veikune←fehuhu
tokouaHalaevalu Mataʻaho ʻAhomeʻe Tupou Kolotolu Puloka (ʻAhomeʻe) Kaufoʻou Falekihetoa Naufahu (ʻAhomeʻe) ʻElenoa Ngataialupe Tupouniua (ʻAhomeʻe) Kalolaine Taukapa Lataifalefehi Fakafānua (ʻAhomeʻe) Viliami Vuna Tuʻiʻoetau Manuopangai Vaʻetapu Melehifokivai ʻAhomeʻe Manuopangai ʻAhomeʻeʻAmelia Lātūniua Taumoepeau-Tupou (ʻAhomeʻe)
ʻohoana                Sonatane Tuʻakinamolahi Taumoepeau-Tupou
fānauChristian David Fahaʻivalu Marcella Margaret Tupoumoheofo Odette ʻAinise Kilinalivoni Tupouʻahomeʻe Latasi Toutoupauʻu Taumoepeau-Tupou

Hiva tauʻolunga ʻo Lātūniua[fatuʻi vahe | edit source]

Faʻu ʻe Semisi ʻIongi (taʻanga) & Sione Tuʻifua Tutoe (fasi) ʻi 1967 maʻa e hilifaki kalauni ʻo e ʻohoano ʻo hona taʻoketelele. Naʻe finemui ʻa Lātūniua pea naʻe faiva tauʻolunga maʻa hono kāinga. Tokanga ki he ngaahi mataʻitohi ʻuluaki ʻo e veesi kotoa.

Langa e māsila he ko ʻatu ē
he kuo matangi ka tau ake
ʻo tau tuʻula ʻi he kolope
he ko e mokoi ʻo Kuini Sālote.

Angi e matangi he Fangatapú na
fenifea he ahi pea mo e vunga
toli hao sei he fakamaʻunga
ke feʻiloaki he Uafu-ko-Vuna.

Te u suipi he hai mo e kāsinga
ke na ʻāvea siʻoto ʻuhinga
he ko e mapa koula ʻo e fahu siliva
ʻokú ne ʻalaha he matanisiga.

Uisa te u tala ke mou ʻilo
ʻa e fika tapu hotau ʻaho
he ʻoku hā ia heʻeta moto
ʻa e tuku fonua ʻa Haʻamoheofo.

Te u vilo pate ka mou matea
siʻi kukuvalu mo e fātea
Ngataialupe he te u ʻekea
ko hoku kakala tauleva.

Nakita e ʻofa ʻi he ʻunaloto
ʻo ka akesiu e tavaketoto
foʻi fāhina ʻo Haʻamoheofo
he mausa ʻo Sia-ko-Veiongo.

ʻIsa siʻi lose ʻo Pakingihami
ne fihi he maile ʻo Lofanitani
Mona Lisa ʻo e huni tangitangi
noʻo loto ko hoku saulavá ni.

ʻUnuaki e tala ʻa haʻavavanga
kau talanoa he langi ʻūmata
ʻoku taha kae afe ʻa siʻono anga
ko ʻeku naʻati kaloni kakala.

ʻAve ʻeku ʻofa hē ki tonga hihifo
ʻo fakafeʻao he vahamamaʻo
pea luva ai mo hoku sino
muimui folau ʻo ka ke soko.

Ne ko e ʻaho ē ʻo e fakamalinga
ʻi he kei hopo tonu ʻa e kaveinga
pea tau tuē ʻi he hikuhikusila
kae fakatē ai a Polinisia.

Tataku[fatuʻi vahe | edit source]