Heʻe

Mei he Wikipedia
Heʻe
Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi
Puleʻanga:monumanu
Vahe:veʻehokohoko
Haʻa:ʻinisēkite
Haʻa siʻi:kapakau
Holongā lahi:kapakau tupu ʻi tuʻa
Holongā:kapakau hangatonu
Hingoa kakato lōua
Latreille 1793
Hingoa lea fakapilitānia: Short-horned grasshoppers
heʻe mata (spp)
heʻe mōmoa (spp)

Ko e ngaahi ʻinisēkite mahuʻinga taha ʻo e holangā kapakau hangatonu (orthoptera) ko e fanga heʻe kinautolu. Ko e heʻe ko e kiʻi manu ia mo hono vaʻe kaumālohi, ʻoku ne lava puna mamaʻo.

Ngaahi faʻahinga kehekehe[fatuʻi vahe | edit source]

  • heʻe mata (holongā siʻi: ensifera, kāinga: Tettigoniidae, long-horned grasshopper); lanumata
  • heʻe mōmoa (holongā siʻi: caelifera, kāinga: Acrididae, short-horned grasshopper); melomelo; ʻoku nau ngaʻutoʻuta
  • heʻe vai pe heʻe vao, (holongā siʻi: ensifera, kāinga: Gryllidae, real crickets); ʻoku leolahi ʻenau ongo
  • heʻe vai pe heʻe vao, (holongā: hemiptera, kāinga: Delphacidae, planthoppers)

Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe[fatuʻi vahe | edit source]

Toe meʻa kehe[fatuʻi vahe | edit source]

  • heʻe mata — ko e pekepekātama lelei
  • heʻe mōmoa — ko e pekepekātama kovi

Tataku[fatuʻi vahe | edit source]

  • Tongan dictionary; C.M. Churchward
  • Polynesian classification of small animals; W. Pond; The Weta 7(4) 1984
Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.