Loʻau

Mei he Wikipedia

Ko Loʻau ko e hingoa ia ʻo e kau tangata poto mo fai-ʻalunga, naʻe ʻasi mai ʻi he hisitōlia ʻo Tonga. Ko e ʻeiki lahi ia, taimi ʻe niʻihi, mahalo pē ha tuʻi, ko e tuʻi ʻo Haʻamea.

Ko Loʻau ko e ʻeiki muli. ʻOku mahaloʻi ko e ʻeiki lahi mei Vaihi (Hawaiʻi) naʻe ʻiloa ko Lāʻau. [1]

Ko Loʻau ʻe taha naʻe moʻui ʻi he taimi ʻo e Tuʻi Tonga ko Momo. Ko e tuʻi ʻo Haʻamea ia. Naʻe ʻi ai hono ongo ʻofefine, ko Nua mo hono tehina ko Velenga. Naʻe mamana ʻaupito ʻa Momo kia Nua, pea naʻe fietaʻane. Ko e tuʻi lahi, ko Tuʻitātui naʻe hona ʻalo.

Ko Loʻau ʻe taha, ko e matāpule lahi pē ʻo ha Tuʻi Tonga. Naʻa ne folau ki ʻEueiki, meimei naʻa ne kamata kai ʻa Kavaʻonau. Pea naʻa ne faʻufoʻou ʻa e inu ʻo e kava mo e .

Ko Lo'au ʻe taha, naʻa ne meʻa ʻi Haʻamea ʻi he vahe hihifo ʻo Tongatapu. Naʻa ne tukufolau ʻa hono kalia, tūkufua ki he ngaahi fonua taʻeiloa mo mamaʻo ʻaupito. (Vākai ki he talatukufakaholo ʻo e folau ʻa Kae.)

Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.
  1. Kaʻili, Tēvita. 2017. Marking Indigeneity: The Tongan Art of Sociospatial Relations. Tucson: University of Arizon Press. See pages 69-76.