Niu

Mei he Wikipedia
Niu
Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi
Puleʻanga:ʻakau
Vahe:ʻakau matala
Haʻa:lautengaʻitaha
Holongā:arecales
Kāinga:ARECACEAE
Kāinga ofi:Cocos
Faʻahinga:nucifera
Hingoa kakato lōua
Cocos nucifera L.
Hingoa lea fakapilitānia: Coconut palm
Commons
Commons
Species
Species
Vakai ki he tala fakalahi:
Commons & Wikispecies


Ko e niu ko e fuʻu ʻakau mahuʻinga taha ʻo e Pasifiki.

Ko e ngaahi konga ʻo e niu[fatuʻi vahe | edit source]

  • niu, fuʻu niu: ko e fuʻu
  • niu, foʻi niu: ko e tenga
  • niu; ko e kilimi pe huʻakau-niu
  • kaka; ko e "kupenga" kākālavā takatakaiʻi he louniu mui
  • kota; ko e toenga ʻosi he niuvao ʻo e huʻakau-niu
  • loholoho; ʻoku tupu ʻa e foʻi niu mei hē
  • mataka; ko e kakano ʻo e foʻi niu motuʻu, ʻosi mōmoa (copra, lea fakapilitānia)
  • namoa; ko e kakano ʻo e foʻi niu mata, ko e kai lelei maʻa e fānau valevale
  • palalafa; ʻoku tupu ʻa e ngaahi foʻi lou siʻi mei hē, ko e kau ʻo e louniu kotoa
  • pulu; ko e kafukafu ʻo e foʻi niu*tōlau; louniu mui, kamataʻanga ʻo ʻene muka
  • tuʻaniu; ko e kau ʻo e ngaahi foʻi lou siʻi takitaha ʻo e louniu

Ko e fakatupu ʻo e foʻi niu[fatuʻi vahe | edit source]

  • pōniu; ko e kamataʻanga ʻo e foʻi niu foʻou
  • niu ngono
  • niu matangono
  • niu matavelivali; sai maʻa e hihiloku
  • niu mata; lanumata, sai ke inu (veifua)
  • niu matahihiloku
  • niu matamotomoto
  • niu motomoto
  • niu motuʻu; lanu melomelo, tō ki lalo
  • niu matasili; ʻoku kamata muka
  • (niu) ʻuto; sai ke tō
  • (niu) ʻuto papanaki
  • mataʻali, takalekale; foʻi niu kuo lavea, pea tō kei siʻi
  • nginingini; foʻi niu motuʻa ʻaupito, mōmoa ʻi loto, pea mate

Ngaahi faʻahinga kehekehe[fatuʻi vahe | edit source]

  • niu huhu
  • niu kafa; ko e pulu lahi, sai taha maʻa e kafa
    • niu kafa mea
    • niu kafa ʻui
  • niu kafakala; sai taha maʻa e veihalo
  • niu kula
  • niu lauʻuto; ʻikai vahevahaʻi kakato ʻa e ngaahi lou
  • niu loholohotaha; mo e loholoho taʻemangaʻi
  • niu matakula
  • niu mea; ʻoku lanu melomelo ʻa e foʻi niu
  • niu meatoto; ʻoku lanu kula ʻa e foʻi niu
  • niu meaʻalava; ʻoku ʻalava ʻa e foʻi niu
  • niu meleni
  • niu puleua; ko e foʻi niu lanuua, melomelo ʻi ʻolunga, lanumata ʻi lalo
  • niu pulufufula
  • niu taʻokave; ko e foʻiniu iiki
  • niu tea; ʻoku tea ʻa e lou mo e foʻi niu
  • niu vai; ko e foʻi niu lahi
  • niu ʻui;
  • niu ʻutoungau; ko e pulu melie
  • paame; ko e ngaahi ʻakau meimei tatau mo e niu, ʻi he lea fakapilitānia:
    • betelnut palm, Areca catechu (PALMAE)
    • clustered fishtail, Caryota mitis (PALMAE)
    • butterfly palm, Chrysalidocarpus lutescens (PALMAE)
    • macarthur's palm, Ptychosperma macarthur (PALMAE)
    • sealing wax palm, Cyrtostachys renda (PALMAE)
    • princess palm, Dictyosperma album (PALMAE)
    • royal palm, Roystene regia (PALMAE)
  • piu

Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe[fatuʻi vahe | edit source]

Toe meʻa kehe[fatuʻi vahe | edit source]

ʻOku ʻi ai?

Tataku[fatuʻi vahe | edit source]

  • Hokohoko ngaahi ʻakau; Vaʻa fekumi ngoue Vainī
  • Tongan dictionary; C.M. Churchward
  • Flowers of the Pacific island seashore; W.A. Whistler
Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.