Fangu

Mei he Wikipedia
Hopo ki he: ʻai taumuʻa, kumi
Fangu
Courge encore verte.jpg
Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi
Puleʻanga: ʻakau
Vahe: ʻakau matala
Haʻa: lautengaʻiua
Holongā: cucurbitales
Kāinga: CUCURBITACEAE
Kāinga ofi: Lagenaria
Faʻahinga: siceraria
Hingoa kakato lōua
Lagenaria siceraria (Molina) Standl.
Hingoa lea fakapilitānia: Bottle gourd, Calabash
Commons
Species
Vakai ki he tala fakalahi:
Commons & Wikispecies


Fangu
W tougan4091.jpg
Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi
Puleʻanga: ʻakau
Vahe: ʻakau matala
Haʻa: lautengaʻiua
Holongā: cucurbitales
Kāinga: CUCURBITACEAE
Kāinga ofi: Benincasa
Faʻahinga: hispida
Hingoa kakato lōua
Benincasa hispida (Thunb.) Cogn.
Hingoa lea fakapilitānia: Wax gourd, Winter melon
Commons
Species
Vakai ki he tala fakalahi:
Commons & Wikispecies

Ko e fangu ko e fuʻu ʻakau siʻi mo totolo ia. ʻOku ui foki, lea fakapikopiko, ko e kalapasa. ʻI he onoʻaho ko e fangu mo e hina (ongo fuʻu ʻakau) ko e fangu pe hina (ʻaiʻanga) pē kinaua, ʻa ia hona hingoa. Ko e fangu onopooni, ʻomi ki Tongá ni ko e Lagenaria ia, sai ke kai kapau mata, sai he ʻaiʻanga kapau moho, motuʻa mo mōmoa. Kā ko e fangu onoʻaho, ko e Benincasa ia (ʻoku fakatautalaʻi ʻe Yuncker), ʻoku sai ke kai, ka saisai pē he ʻaiʻanga. ʻOku loi hono hingoa fakapilitānia: ʻoku ʻikai ha meleni, ʻoku ʻikai melie, ʻoku ʻikai tupu ʻi he taimi momoko (faʻolaki pē).

Ko e Benincasa hispida var. pruriens (Polynesian wax gourd) ʻoku fuopotopoto ange, ʻikai lōloa hangē ʻi he ʻata.

Kakano

[fatuʻi vahe] Ngaahi faʻahinga kehekehe

[fatuʻi vahe] Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe

[fatuʻi vahe] Lagenaria siceraria

[fatuʻi vahe] Benincasa hispida var. pruriens

[fatuʻi vahe] Toe meʻa kehe

ʻOku lahi ʻa e ngāueʻaki ʻo e fangu ʻi he faiva fakahauaiʻi, ko e hula, pea mo e ʻaiʻanga vai, ʻoku ui ko e hue. Tatau mo Lapanui. ʻOku siʻi ange ia ʻi Polinisia hahake. Naʻe ngāueʻaki ʻa e kofe ki he ʻaiʻanga vai ʻi Tahisi. Pea ʻoku ʻikai ʻaupito (faiva mo e ʻaiʻanga vai) ʻi Tongá ni mo e Polinisia hihifo.

Mahalo pē ko e «fangu» (Benincasa hispida) ʻo e Polinisia hihifo ʻoku ʻikai tatau mo e «hue» (Lagenaria siceraria) ʻo e Polinisia hahake. Naʻe ʻomi mei ʻAmelika tonga ʻa e «hue», ka naʻe ʻomi mei Maleisia ʻa e «fangu» ʻoku fuoloa ange. ʻOku ngāueʻaki ʻa e fangu ki he fangu lolo (vakai foki ki he folau ʻa Kae), ko e foʻi lea «roro» ʻi Tahisi mo ʻOtu motu Kuki.

ʻOsi he aʻu ki ʻAmelika tonga ʻe he kau Polinisia ʻi 500 – 1000 T.S., naʻa nau foki ki ʻapi mei ai mo e ongo ʻakau foʻou: ko e kumala mo e «hue». Ko ia ai, naʻe ʻikai ʻilo ʻa e «hue» ʻi Polinisia hihifo. Ko ia ai foki, ʻilo ʻoku sai ange ʻa e «hue» ki he ʻaiʻanga, naʻe pulia ʻa e fangu mei he ngaahi feituʻu ē.

[fatuʻi vahe] Tataku

Flag of the United Kingdom.svg English abstract available GO


Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.
Puha haʻate meʻangāue
Ngaahi vā hingoa

Variants
Ngaahi vakai
Actions
ʻAi taumuʻa ki he…
Puha meʻangāue
ʻi he ngaahi lea kehe