Feifai
Feifai | ||||||||||||||
fakamolemole, hala faitā | ||||||||||||||
Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi | ||||||||||||||
| ||||||||||||||
Hingoa kakato lōua | ||||||||||||||
Schleinitzia insularum (Guill.) Burkart | ||||||||||||||
Vakai ki he tala fakalahi: Wikispecies |
Ko e feifai (pe mohemohe) ko e fuʻu ʻakau lahi ia, meimei tatau ʻene ʻasi mo e siale mohemohe. Ko hoino ʻuhinga tatau: Schleinitzia forsteri pe Leucaena insularum pe Leucaena forsteri. ʻOku sai hono ʻakau maʻa e tufunga.
Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe[fatuʻi vahe | edit source]
- pepe ? (lea fakaniuē)
- toroire (lea fakatahisi)
- toromiro, tororire, toroire (lea fakakuki)
Toe meʻa kehe[fatuʻi vahe | edit source]
Kapau ʻoku fakapipine ʻa e kakai Tonga honau lauʻulu, ʻoku ngāueʻaki ko e ʻone (tuitui ʻa Tamale) pe lauʻihangale pe lauʻifeifai. ʻOku ui ia ko e tongiʻone.
Tataku[fatuʻi vahe | edit source]
- http://cookislands.bishopmuseum.org/species.asp?id=6639
- Tongan dictionary; C.M. Churchward
- Flowers of the Pacific island seashore; W.A. Whistler; ISBN 978-0-8248-1528-8
- Plants of Tonga; T.G. Yuncker; BPB bulletin 220, Honolulu 1959
- D.R. Drake et al., Rain forest vegetation of ʻEua Island, New Zealand Journal of Botany 34, 1996