Fusi

Mei he Wikipedia
Hopo ki he: ʻai taumuʻa, kumi
Fusi
Banana plantation.jpg
Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi
Puleʻanga: ʻakau
Vahe: ʻakau matala
Haʻa: lautengaʻitaha
Holongā: zingiberales
Kāinga: MUSACEAE
Kāinga ofi: Musa
Faʻahinga: x paradisiaca
Hingoa kakato lōua
Musa x paradisiaca
Hingoa lea fakapilitānia: Banana

Ko e fusi ko e fuʻu ʻakau ia, ko e meʻakai mahuʻinga lahi. Ko e siaine (ko e fusi mei Siaina) ko e faʻahinga melie ʻoku manakoa taha ia.

Kakano

[fatuʻi vahe] Ngaahi faʻahinga kehekehe

ʻOku lahi ʻa e ngaahi faʻahinga, kae katoa ʻoku nau kau ki he Musa paradisiaca cultivar Giant Cavendish (ʻoku faʻa tohi: Musa × paradisiaca).

[fatuʻi vahe] ngaahi faʻahinga fakasitaasi pe

ʻOku ui ko e ngaahi hopa, sai maʻa e haka. Ko e Musa paradisiaca var normalis he onoʻaho.

  • fehi
  • fetaʻu
    • fetaʻu hina
    • fetaʻu kula — fua fuopotopoto
    • fetaʻu ʻuluʻikumā
  • filo
    • filo matolu
    • filo hako
  • haumi
  • hēhēfanga
  • hopa
  • lalama
  • lehia — fua lahi ʻaupito ʻi he pupunga ʻe 3 pe 4 ʻo e kau ʻe taha pē
  • maholi
    • maholi hina
    • maholi kula
  • mami
    • mami hina
    • mami tutue
  • moleʻa
  • motu
  • munomuna
  • palakia, palakiha
  • pikipiki (hina) — fua iiki, tea, kano fefeka
  • pikopiko
  • puko — hono lahi meimei tatau mo e lehia
  • putalinga
    • putalinga kula — polata lahi, pupunga lahi mo e kulokula, fua tatau mo e puko
    • putalinga puku
  • tapua
  • tāteau
  • tokonivai — pupunga lahi, kano fefeka
  • tuʻutuʻukautala
  • uhotaha
  • vaivai
    • vaivai hako — fua tauloto, lōloa, ngaofe
    • vaivai puki
  • vaʻamei

[fatuʻi vahe] ngaahi faʻahinga melie

Sai kai momoho kae ʻikai moho. Ko e Musa paradisiaca var sapientum he onoʻaho.

  • mahimahi — ʻoku mahi siʻi, polata siʻi
  • mamae — ngaahi foʻi fua siʻi mo e hinehina, vakai foki ki he mamaea, lou kula
    • mamae hina
    • mamae kula
    • mamae tuʻaniu
    • mamae vai
    • mamae heheifanga
  • misipeka; meia Misi Peka — foʻi fua siʻisiʻi mo kulokula pē
  • pata
    • pata lahelahe — polata lōloa, fua lanumata, matalaʻiʻakau hinehina
    • pata tonga — tatau mo e lahelahe, fua lālahi ange
    • pata tea
    • pata kula
    • pata lōloa
  • siaine, Musa acuminata, ko e taha pē mei he Musa paradisiaca var. sapientum
    • siaine fisi — polata lōloa, lahi foʻi fua lahi
    • siaine haʻamoa — polata tauloto, lahi foʻi fua lahi
    • siaine ʻinitia — polata kula, foʻi fua kula
    • siaine tonga — polata nonou, siʻi foʻi fua siʻi

[fatuʻi vahe] Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe

[fatuʻi vahe] Tataku

  • Hokohoko ngaahi ʻakau; Vaʻa fekumi ngoue Vainī
  • Tongan dictionary; C.M. Churchward
  • Plants of Tonga; T.G. Yuncker; BPB bulletin 220, Honolulu 1959
Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.
Puha haʻate meʻangāue
Ngaahi vā hingoa

Variants
Ngaahi vakai
Actions
ʻAi taumuʻa ki he…
Puha meʻangāue
ʻi he ngaahi lea kehe