Kauli
Mei he Wikipedia
| Kauli | ||||||||||||||
| Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi | ||||||||||||||
|
||||||||||||||
| Hingoa kakato lōua | ||||||||||||||
| Agathis macrophylla (Lindl.) Mast. Hingoa lea fakapilitānia: Kauri |
||||||||||||||
|
Vakai ki he tala fakalahi:
Commons & Wikispecies |
Ko e kauli ko e fuʻu ʻakau lahi ia. ʻOku vave mo e tonu ʻene tupu, sai maʻa e tufunga. Ko e ʻakau ʻomi mei Nuʻusila. ʻOku ne tatau mo e A. vitiensis he onopooni, kā naʻe pehē ʻe he kakai ʻe niʻihi ko e faʻahinga kehe ʻosi he taʻu siʻisiʻi pē.
[fatuʻi vahe] Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe
- kauri, koroi, ware (lea fakamauli)
[fatuʻi vahe] Tataku
- Hokohoko ngaahi ʻakau; Vaʻa fekumi ngoue Vainī
- Multipurpose trees for agroforestry in the Pacific islands; R.R. Thaman, C.R. Elevitch, K.M. Wilkinson
Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.