Lepo
Mei he Wikipedia
| Lepo | ||||||||||||||||
| Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi | ||||||||||||||||
|
||||||||||||||||
| Hingoa kakato lōua | ||||||||||||||||
| Ricinus communis L. Hingoa lea fakapilitānia: Castor bean |
||||||||||||||||
|
Vakai ki he tala fakalahi:
Commons & Wikispecies |
Ko e lepo ko e fuʻu ʻakau siʻi ia. Naʻe ʻomi mei ʻAfelika.
Tokanga: fakakona ki he mate kapau te ke kai ʻa e ngaahi tenga, neongo ʻenau ngāueʻaki he vai fakahinga.
[fatuʻi vahe] Ngaahi faʻahinga kehekehe
- lepo hina
- lepo kula
- lepo: ko e ngaahi lau ʻa e loupata maʻa e ʻufiʻufi ʻumu
[fatuʻi vahe] Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe
- tuitui fua ikiiki (lea fakaniuē)
- tiairi popaʻa (lea fakatahisi)
- kaʻapehā, kamakou, paʻaila (lea fakahauaiʻi)
- lama pālagi (lea fakahaʻamoa)
- tuitui papaʻā, pākarāna (lea fakakuki)
- pititu (lea fakamākuise)
- belenivavalagi, totonivavalagi (lea fakafisi)
ʻOku kehe ʻaupito ʻa e tuitui pe lama.
- vakai foki ki he fonuamamala.
[fatuʻi vahe] Tataku
- Hokohoko ngaahi ʻakau; Vaʻa fekumi ngoue Vainī
- Tongan dictionary; C.M. Churchward
- Plants of Tonga; T.G. Yuncker; BPB bulletin 220, Honolulu 1959
Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.