Mānioke
Mei he Wikipedia
| Mānioke | ||||||||||||||||
| Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi | ||||||||||||||||
|
||||||||||||||||
| Hingoa kakato lōua | ||||||||||||||||
| Manihot esculenta Crantz Hingoa lea fakapilitānia: Manioc, Cassava |
||||||||||||||||
|
Vakai ki he tala fakalahi:
Commons |
Ko e mānioke ko e fuʻu ʻakau siʻi ia, mo e aka fakameʻatokoni.
[fatuʻi vahe] Ngaahi faʻahinga kehekehe
- mānioke kula
- mānioke hina
- mānioke falaoa
- mānioke silika
- mānioke ʻakau
- mānioke kokaʻanga
- mānioke leka hina
- mānioke leka kula
[fatuʻi vahe] Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe
- tavioka (lea fakafisi)
[fatuʻi vahe] Tataku
- Hokohoko ngaahi ʻakau; Vaʻa fekumi ngoue Vainī
- Tongan dictionary; C.M. Churchward
- Plants of Tonga; T.G. Yuncker; BPB bulletin 220, Honolulu 1959
Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.