Mānioke

Mei he Wikipedia
Hopo ki he: ʻai taumuʻa, kumi
Mānioke
Iwata kenichi cassava.jpg
Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi
Puleʻanga: ʻakau
Vahe: ʻakau matala
Haʻa: lautengaʻiua
Holongā: malpighiales
Kāinga: EUPHORBIACEAE
Matakali: Manihoteae
Kāinga ofi: Manihot
Faʻahinga: esculenta
Hingoa kakato lōua
Manihot esculenta Crantz
Hingoa lea fakapilitānia: Manioc, Cassava
Commons-logo.svg
Vakai ki he tala fakalahi:
Commons

Ko e mānioke ko e fuʻu ʻakau siʻi ia, mo e aka fakameʻatokoni.

[fatuʻi vahe] Ngaahi faʻahinga kehekehe

  • mānioke kula
  • mānioke hina — sino mo e lau: lanumata maama, kili ʻo e foha: melomelo taʻekulamaama
  • mānioke falaoa — sino lanumata maama, foha tea
  • mānioke silika
  • mānioke ʻakau
  • mānioke kokaʻanga — sino kulokula poʻuli, lou lanufekika poʻuli, kili ʻo e foha kulokula, kona
  • mānioke leka hina — sino mo e lau: lanumata maama, foha tea
  • mānioke leka kula — sino melomelo maama, kau kulokula, kili ʻo e foha: kulokula poʻuli

[fatuʻi vahe] Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe

[fatuʻi vahe] Tataku

  • Hokohoko ngaahi ʻakau; Vaʻa fekumi ngoue Vainī
  • Tongan dictionary; C.M. Churchward
  • Plants of Tonga; T.G. Yuncker; BPB bulletin 220, Honolulu 1959
Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.
Puha haʻate meʻangāue
Ngaahi vā hingoa

Variants
Ngaahi vakai
Actions
ʻAi taumuʻa ki he…
Puha meʻangāue
ʻi he ngaahi lea kehe