Meʻamoʻuimuʻa

Mei he Wikipedia
Hopo ki he: ʻai taumuʻa, kumi
Meʻamoʻuimuʻa
Ammonia tepida.jpg
Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi
Puleʻanga: meʻamoʻuimuʻa
Hingoa kakato lōua

Ko e meʻa-moʻui-muʻa ʻi he saienisi ʻo e moʻui ko e taha pē ʻo e puleʻanga tuʻi ʻo e ngaahi meʻamoʻui ʻe 4 ʻoku fakatefito ki he ngaahi lokiʻimoʻui ʻoku lahi. Kā ko e ʻotoʻota pē ia ʻo e ngaahi meʻamoʻui ʻoku ʻikai kau ki he ʻakau, monumanu mo e talingelinga. ʻA ia, ko e ngaahi lokiʻimoʻuitaha kehe, neongo ko e ngaahi limutahi ʻoku lahi honau lokiʻimoʻui. Ko e ʻuhinga ko e ʻotoʻota pē, ʻoku lotokehekehe ʻaupito ʻe he kau saienisi ko e fē meʻamoʻui ʻoku kau ki ai. Ko ʻenau vahevahe ʻoku liliu taimi kotoa pē.

[fatuʻi vahe] Ko e ngaahi puleʻanga tuʻi ʻo e meʻamoʻui fakalokiʻimoʻui

Ko e fanga meʻamoʻui kehe (taʻelokiʻimoʻui): siemu, vailasi, mo e hā fua

ʻOku lahi ʻaupito ʻa e ngaahi faʻahinga ʻi he puleʻanga tuʻí ni, neongo ko e konga lahi taha ʻoku siʻisiʻi ʻaupito, ʻoku ʻasi pē ʻi he meʻa fakaʻata efu. Ko e siʻi ngaahi faʻahinga mahuʻinga ange, ko e limutahi ia (lea fakapilitānia: algae):

  • limutahi lanumata chlorophyta - ʻoku kau ki he ʻakau
  • limutahi lanupulū cyanobacteria - ʻoku kau ki he siemu, ʻoku ʻikai ʻi ai hanau lokiʻimoʻui
  • limutahi kulokula rhodophyta - meʻamoʻuimuʻa
  • limutahi melomelo phaeophyta - meʻamoʻuimuʻa, vakai ki he limutahi moʻoni

ʻA ia, ko e limutahi kulokula mo e melomelo pē ʻoku kau ki he puleʻanga ʻo e meʻamoʻuimuʻa. Taimi ʻe niʻihi ʻoku tupu ʻe he kau saienisi ʻa e puleʻange foʻou, ʻoku ui ko e chromalveolata pe chromista (limutahi fakalanu), pea mo e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai.

Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.

Flag of the United Kingdom.svg English translation available GO

Puha haʻate meʻangāue
Ngaahi vā hingoa

Variants
Ngaahi vakai
Actions
ʻAi taumuʻa ki he…
Puha meʻangāue
ʻi he ngaahi lea kehe