Niu

Mei he Wikipedia
Hopo ki he: ʻai taumuʻa, kumi
Niu
Cocos nucifera - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-187.jpg
Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi
Puleʻanga: ʻakau
Vahe: ʻakau matala
Haʻa: lautengaʻitaha
Holongā: arecales
Kāinga: ARECACEAE
Kāinga ofi: Cocos
Faʻahinga: nucifera
Hingoa kakato lōua
Cocos nucifera L.
Hingoa lea fakapilitānia: Coconut palm
Commons
Species
Vakai ki he tala fakalahi:
Commons & Wikispecies


Ko e niu ko e fuʻu ʻakau mahuʻinga taha ʻo e Pasifiki.

Kakano

[fatuʻi vahe] Ko e ngaahi konga ʻo e niu

Coconut art 06.jpg
  • niu, fuʻu niu: ko e fuʻu
  • niu, foʻi niu: ko e tenga
  • niu; ko e kilimi pe huʻakau-niu
  • kaka; ko e "kupenga" kākālavā takatakaiʻi he louniu mui
  • kota; ko e toenga ʻosi he niuvao ʻo e huʻakau-niu
  • loholoho; ʻoku tupu ʻa e foʻi niu mei hē
  • mataka; ko e kakano ʻo e foʻi niu motuʻu, ʻosi mōmoa (copra, lea fakapilitānia)
  • namoa; ko e kakano ʻo e foʻi niu mata, ko e kai lelei maʻa e fānau valevale
  • palalafa; ʻoku tupu ʻa e ngaahi foʻi lou siʻi mei hē, ko e kau ʻo e louniu kotoa
  • pulu; ko e kafukafu ʻo e foʻi niu*tōlau; louniu mui, kamataʻanga ʻo ʻene muka
  • tuʻaniu; ko e kau ʻo e ngaahi foʻi lou siʻi takitaha ʻo e louniu

[fatuʻi vahe] Ko e fakatupu ʻo e foʻi niu

  • pōniu; ko e kamataʻanga ʻo e foʻi niu foʻou
  • niu ngono
  • niu matangono
  • niu matavelivali; sai maʻa e hihiloku
  • niu mata; lanumata, sai ke inu (veifua)
  • niu matahihiloku
  • niu matamotomoto
  • niu motomoto
  • niu motuʻu; lanu melomelo, tō ki lalo
  • niu matasili; ʻoku kamata muka
  • (niu) ʻuto; sai ke tō
  • (niu) ʻuto papanaki
  • mataʻali, takalekale; foʻi niu kuo lavea, pea tō kei siʻi
  • nginingini; foʻi niu motuʻa ʻaupito, mōmoa ʻi loto, pea mate

[fatuʻi vahe] Ngaahi faʻahinga kehekehe

  • niu huhu
  • niu kafa; ko e pulu lahi, sai taha maʻa e kafa
    • niu kafa mea
    • niu kafa ʻui
  • niu kafakala; sai taha maʻa e veihalo
  • niu kula
  • niu lauʻuto; ʻikai vahevahaʻi kakato ʻa e ngaahi lou
  • niu loholohotaha; mo e loholoho taʻemangaʻi
  • niu matakula
  • niu mea; ʻoku lanu melomelo ʻa e foʻi niu
  • niu meatoto; ʻoku lanu kula ʻa e foʻi niu
  • niu meaʻalava; ʻoku ʻalava ʻa e foʻi niu
  • niu meleni
  • niu puleua; ko e foʻi niu lanuua, melomelo ʻi ʻolunga, lanumata ʻi lalo
  • niu pulufufula
  • niu taʻokave; ko e foʻiniu iiki
  • niu tea; ʻoku tea ʻa e lou mo e foʻi niu
  • niu vai; ko e foʻi niu lahi
  • niu ʻui;
  • niu ʻutoungau; ko e pulu melie
  • paame; ko e ngaahi ʻakau meimei tatau mo e niu, ʻi he lea fakapilitānia:
    • betelnut palm, Areca catechu (PALMAE)
    • clustered fishtail, Caryota mitis (PALMAE)
    • butterfly palm, Chrysalidocarpus lutescens (PALMAE)
    • macarthur's palm, Ptychosperma macarthur (PALMAE)
    • sealing wax palm, Cyrtostachys renda (PALMAE)
    • princess palm, Dictyosperma album (PALMAE)
    • royal palm, Roystene regia (PALMAE)
  • piu

[fatuʻi vahe] Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe

[fatuʻi vahe] Toe meʻa kehe

ʻOku ʻi ai?

[fatuʻi vahe] Tataku

  • Hokohoko ngaahi ʻakau; Vaʻa fekumi ngoue Vainī
  • Tongan dictionary; C.M. Churchward
  • Flowers of the Pacific island seashore; W.A. Whistler
Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.
Puha haʻate meʻangāue
Ngaahi vā hingoa

Variants
Ngaahi vakai
Actions
ʻAi taumuʻa ki he…
Puha meʻangāue
ʻi he ngaahi lea kehe