Tisaipale
Mei he Wikipedia
| Tisaipale | ||||||||||||||
| Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi | ||||||||||||||
|
||||||||||||||
| Hingoa kakato lōua | ||||||||||||||
| Solanum torvum Sw. Hingoa lea fakapilitānia: Prickly solanum |
||||||||||||||
|
Vakai ki he tala fakalahi:
Commons |
Ko e tisaipale ko e fuʻu ʻakau siʻi ia. ʻOku toki ʻomi ki Tongá ni, ʻikai fuoloa. ʻOku ʻikai (teʻeki ai) te ne tupu pē ʻi Polinisia hahake. Ko hono ʻuhinga tatau: Solanum hermanii.
Ko e ʻakau talatala mo e vaoa taʻefiemaʻu ʻaupito. ʻOku ui ko e ʻakau kovi ʻoku mafola mo tupu vao ʻe he palemia ʻi 1968 (lao fakalahi 1988, vahe 128) maʻa Tonga kotoa pē.
Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe [fatuʻi vahe]
- lapiti (lea fakahaʻamoa)
- kaisurisuri, kausoni, kauvotovotua, soni (lea fakafisi)
Tataku [fatuʻi vahe]
- http://www.hear.org/pier/species/solanum_torvum.htm
- Hokohoko ngaahi ʻakau; Vaʻa fekumi ngoue Vainī
Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.