Fangu

Mei he Wikipedia
Fangu
Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi
Puleʻanga:ʻakau
Vahe:ʻakau matala
Haʻa:lautengaʻiua
Holongā:cucurbitales
Kāinga:CUCURBITACEAE
Kāinga ofi:Lagenaria
Faʻahinga:siceraria
Hingoa kakato lōua
Lagenaria siceraria (Molina) Standl.
Hingoa lea fakapilitānia: Bottle gourd, Calabash
Commons
Commons
Species
Species
Vakai ki he tala fakalahi:
Commons & Wikispecies


Fangu
Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi
Puleʻanga:ʻakau
Vahe:ʻakau matala
Haʻa:lautengaʻiua
Holongā:cucurbitales
Kāinga:CUCURBITACEAE
Kāinga ofi:Benincasa
Faʻahinga:hispida
Hingoa kakato lōua
Benincasa hispida (Thunb.) Cogn.
Hingoa lea fakapilitānia: Wax gourd, Winter melon
Commons
Commons
Species
Species
Vakai ki he tala fakalahi:
Commons & Wikispecies
Lagenaria siceraria var peregrina

Ko e fangu ko e fuʻu ʻakau siʻi mo totolo ia. ʻOku ui foki, lea fakapikopiko, ko e kalapasa. ʻI he onoʻaho ko e fangu mo e hina (ongo fuʻu ʻakau) ko e fangu pe hina (ʻaiʻanga) pē kinaua, ʻa ia hona hingoa. Ko e fangu onopooni, ʻomi ki Tongá ni ko e Lagenaria ia, sai ke kai kapau mata, sai he ʻaiʻanga kapau moho, motuʻa mo mōmoa. Kā ko e fangu onoʻaho, ko e Benincasa ia (ʻoku fakatautalaʻi ʻe Yuncker), ʻoku sai ke kai, ka saisai pē he ʻaiʻanga. ʻOku loi hono hingoa fakapilitānia: ʻoku ʻikai ha meleni, ʻoku ʻikai melie, ʻoku ʻikai tupu ʻi he taimi momoko (faʻolaki pē).

Ko e Benincasa hispida var. pruriens (Polynesian wax gourd) ʻoku fuopotopoto ange, ʻikai lōloa hangē ʻi he ʻata.

Ngaahi faʻahinga kehekehe[fatuʻi vahe | edit source]

Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe[fatuʻi vahe | edit source]

Lagenaria siceraria[fatuʻi vahe | edit source]

Benincasa hispida var. pruriens[fatuʻi vahe | edit source]

Toe meʻa kehe[fatuʻi vahe | edit source]

ʻOku lahi ʻa e ngāueʻaki ʻo e fangu ʻi he faiva fakahauaiʻi, ko e hula, pea mo e ʻaiʻanga vai, ʻoku ui ko e hue. Tatau mo Lapanui. ʻOku siʻi ange ia ʻi Polinisia hahake. Naʻe ngāueʻaki ʻa e kofe ki he ʻaiʻanga vai ʻi Tahisi. Pea ʻoku ʻikai ʻaupito (faiva mo e ʻaiʻanga vai) ʻi Tongá ni mo e Polinisia hihifo.

Mahalo pē ko e «fangu» (Benincasa hispida) ʻo e Polinisia hihifo ʻoku ʻikai tatau mo e «hue» (Lagenaria siceraria) ʻo e Polinisia hahake. Naʻe ʻomi mei ʻAmelika tonga ʻa e «hue», ka naʻe ʻomi mei Maleisia ʻa e «fangu» ʻoku fuoloa ange. ʻOku ngāueʻaki ʻa e fangu ki he fangu lolo (vakai foki ki he folau ʻa Kae), ko e foʻi lea «roro» ʻi Tahisi mo ʻOtu motu Kuki.

ʻOsi he aʻu ki ʻAmelika tonga ʻe he kau Polinisia ʻi 500 – 1000 T.S., naʻa nau foki ki ʻapi mei ai mo e ongo ʻakau foʻou: ko e kumala mo e «hue». Ko ia ai, naʻe ʻikai ʻilo ʻa e «hue» ʻi Polinisia hihifo. Ko ia ai foki, ʻilo ʻoku sai ange ʻa e «hue» ki he ʻaiʻanga, naʻe pulia ʻa e fangu mei he ngaahi feituʻu ē.

Tataku[fatuʻi vahe | edit source]

English abstract available: Go


Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.