Puko

Mei he Wikipedia
Puko
Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi
Puleʻanga:ʻakau
Vahe:ʻakau matala
Haʻa:lautengaʻiua
Holongā:caryophyllales
Kāinga:NYCTAGINACEAE
Kāinga ofi:Pisonia
Faʻahinga:grandis
Hingoa kakato lōua
Pisonia grandis
Hingoa lea fakapilitānia: Lettuce tree
Vakai ki he tala fakalahi:
Commons

Ko e puko ko e fuʻu ʻakau lahi ʻaupito ia, mahalo pē mita ʻe 20 ʻi ʻolunga, kā ʻoku ʻikai ha meʻa ʻoku ke lava ngāueʻaki. Neongo, taimi ʻe niʻihi ʻoku tupu pē ki he mita ʻe 2 ʻi ʻolunga pe ofi ki ai. ʻOku lahi ngaahi fuʻu ʻi he matātahi.

ʻOku ui ko e fotulona ʻe Yuncker, kā naʻa ne fakafetongi kinaua. Ko e fotulona ʻoku tupu foki ʻi he matātahi, kā ʻoku kehe ʻaupito. Ko e meʻa fakangalingalikehe ʻoku ʻi ai ʻa e fetongi tatau ʻi he ngaahi lea kehe.

ʻOua ʻe fakapuputuʻu mo e touhuni, ʻoku tatau ʻa e ʻasi ʻo hona lou, kae ʻoku kehe ko e toenga. Ko e fuʻu lahi ʻa e ʻakaú ni.

Ngaahi faʻahinga kehekehe[fatuʻi vahe | edit source]

  • pukovili Gyrocarpus americanus (Hernandiaceae); ko e tenga ʻoku ʻi ai ʻene kapakau, ʻoku vili ʻi he tō ki lalo
  • puko; ko e fakakeheʻi ʻo e fusi
  • puko; ko e faʻahinga mei he kāinga ʻo e polo

Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe[fatuʻi vahe | edit source]

Toe meʻa kehe[fatuʻi vahe | edit source]

ʻI he taimi tukufakaholo naʻe lava lea ʻa e ngaahi fuʻu puko. Vakai ki he folau ʻa Kae.

Lea heliaki fakatonga
tala poʻuli ʻa puko

Tataku[fatuʻi vahe | edit source]

  • Hokohoko ngaahi ʻakau; Vaʻa fekumi ngoue Vainī
  • Tongan dictionary; C.M. Churchward
  • Multipurpose trees for agroforestry in the Pacific islands; R.R. Thaman, C.R. Elevitch, K.M. Wilkinson
  • Flowers of the Pacific island seashore; W.A. Whistler; ISBN 978-0-8248-1528-8
  • Plants of Tonga; T.G. Yuncker; BPB bulletin 220, Honolulu 1959
  • D.R. Drake, Rain forest vegetation of ʻEua Island, New Zealand Journal of Botany 34, 1996
Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.