Paʻanga (ʻakau)
Mei he Wikipedia
| Paʻanga | ||||||||||||||||
| Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi | ||||||||||||||||
|
||||||||||||||||
| Hingoa kakato lōua | ||||||||||||||||
| Entada phaseoloides (L.) Merr. Hingoa lea fakapilitānia: Seabeans |
||||||||||||||||
|
Vakai ki he tala fakalahi:
Wikispecies |
Ko e paʻanga pe laupaʻanga ko e ʻakau totolo ʻi Tongá ni ia. ʻOku tatau mo e Entada scandens.
Kakano |
[fatuʻi vahe] Ngaahi faʻahinga kehekehe
- valai-paʻanga; ngāueʻaki ʻa e foʻileá ni maʻa e fuʻu ʻakau ʻo e paʻanga, pea ko e paʻanga maʻa e ngaahi tenga pē.
- paʻanga ʻa e kumā; tatau mo e vālai.
[fatuʻi vahe] Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe
- fue inu, tupe (lea fakahaʻamoa)
- wa lai (lea fakafisi)
- kaka (lea fakakuki)
[fatuʻi vahe] Toe meʻa kehe
Ko e ngāueʻaki ʻo e ngaahi tengaʻi ʻoku ʻi he vaʻinga onoʻaho ko e lafo. ʻI he taimi naʻe folau ʻa e kau papālangi ʻuluaki ki Tonga (teautaʻu hono 18), naʻe tui ʻa e kakai ʻo e fonuá ni ko ʻenau silini ko e tupu lafo ia. Ko ia ai he taimí ni ko e paʻanga ko e foʻi lea foki ʻo e maka fefakatauʻaki. Vakai foki ki he paʻanga.
[fatuʻi vahe] Tataku
- Hokohoko ngaahi ʻakau; Vaʻa fekumi ngoue Vainī
- Tongan dictionary; C.M. Churchward
- Flowers of the Pacific island seashore; W.A. Whistler
- Plants of Tonga; T.G. Yuncker; BPB bulletin 220, Honolulu 1959
Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.
More information in English available GO